Više od 10.000 građana lani je izgubilo zdravstveno osiguranje zbog pravila iz 2023. godine Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o redovitom i obveznom osobnom prijavljivanju na njihove šaltere svaka tri mjeseca. Podsjetimo, na taj način HZZO je odlučio iz osiguranja ukloniti one koji su status imali kao nezaposleni.
Obzirom da Hrvatski zavod za zapošljavanje redovito dostavlja HZZO-u podatke o nezaposlenima, na udaru su se našli oni koji nisu prijavljeni na burzu rada, a HZZO je reviziju opravdao potrebom brisanja onih koji su se zaposlili u inozemstvu, a i dalje se povremeno liječe u Hrvatskoj sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a, piše Novi list.
‘Čišćenje‘ osiguranika opravdalo se i EU propisima po kojima osoba može biti osigurana samo u jednoj državi članici, i to u onoj u kojoj je zaposlena. U prvoj godini primjene, HZZO je s liste osiguranika izbrisao više od 100 tisuća ljudi, a ta se praksa nastavila i narednih godina. No bez osiguranja su neopravdano ostale i ranjive skupine građana, poput rodilja, invalida i kroničnih bolesnika, koji u Hrvatskoj i dalje žive.
Zbog toga je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još 2023. podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne obveze, ali Ustavni sud do danas nije donio odluku. A prema podacima HZZO-a s kraja 2025. godine, od 127.000 osoba koje su imale obvezu javljati se svaka tri mjeseca radi zadržavanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, 10.308 to nije napravilo te je ostalo bez zdravstvenog osiguranja..
Iste godine donesene su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po kojima obvezu osobnog pristupanja više nemaju osobe na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, osobe s trećim i četvrtim stupnjem invaliditeta, samohrani roditelji djece mlađe od sedam godina, osobe koje skrbe za teško bolesnog člana obitelji, učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa školovanja te osobe koje zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nisu u mogućnosti pristupiti, pod uvjetom da o tome obavijeste HZZO, donosi Novi list.
Pučka pravobraniteljica predlagala je da se obaveza osobne prijave u potpunosti ukine te u svom godišnjem izvješću upozorila kako mnogi građani koji su ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja neće ga moći ponovo steći na teret državnog proračuna, iako su nezaposleni i nemaju sredstava za plaćanje zdravstvenog osiguranja koje je prošle godine mjesečno stajalo 112 eura. Stoga traži i ukidanje roka od 30 dana za prijavu HZZO-u radi reguliranja zdravstvenog osiguranja za nezaposlene osobe, kako bi se onima koji su zbog propuštenog roka ostali bez osiguranja omogućilo da isprave grešku. U HZZO-u, međutim, takav zahtjev ne prolazi.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s druge strane, još uvijek nije pravilnikom omogućilo da sukladno čl. 15. Zakona o zdravstvenom osiguranju građani koji nisu zdravstveno osigurani, a nemaju sredstava za samostalan život, dobiju pravo na zdravstveno osiguranje temeljem rješenja županije. Jedinice područne samouprave danas postupaju neujednačeno, što negativno utječe na prava građana, upozorava pravobraniteljica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....