More koje povezuje: nova knjiga o povijesti Lastova okuplja deset znanstvenih radova, urednik je Vedran Stojanović

Krajem kolovoza 2026. iz tiska je izašao zbornik radova Tamo gdje počinje more. Ogledi o povijesti Lastova, nova knjiga u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, koji već više od sedam desetljeća sustavno istražuje i promiče povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike, nastavljajući tako svoju temeljnu znanstvenu misiju. Zbornik, koji je uredio Vedran Stojanović, okuplja deset znanstvenih radova nastalih na sjecištu povijesti, etnologije i antropologije, a posvećenih jednom od najudaljenijih hrvatskih otoka.

Zajednički interpretativni okvir počiva na pojmu otočnosti shvaćene kao složene napetosti između izoliranosti i povezanosti – dviju sila koje su kroz povijest oblikovale lastovsku svakodnevicu, identitet i kulturu, što je razrađeno u uvodnoj studiji urednika “Perspektive otočnosti između izoliranosti i povezanosti: primjer Lastova”. Knjiga ne nudi zatvorenu sliku prošlosti, nego otvara nove istraživačke perspektive i pokazuje da Lastovo, unatoč geografskoj udaljenosti koja ga je dugo držala i na rubu historiografske pozornosti, nije bilo pasivan promatrač povijesnih zbivanja, nego aktivan sudionik širih mreža kretanja, razmjene i interakcija.

Tematski raspon zbornika iznimno je raznolik. Srednjovjekovno Lastovo u središtu je dvaju radova: Zdenka Janeković Römer donosi sintetski pregled “Lastovo, Lastovci, tradicije i mijene otočnog života u burnom srednjovjekovlju”, dok Nella Lonza rekonstruira svakodnevicu i društvene odnose kroz “Lastovske srednjovjekovne oporuke u devet slika”. Ranome novom vijeku i razdoblju Dubrovačke Republike posvećeni su radovi Vedrana Stojanovića “Lastovo očima stranaca (od 15. do 18. stoljeća)”, Lovra Kunčevića “Zavjera Ivana Luke Antice protiv Dubrovačke Republike 1635. godine” te Vesne Miović “Obrana od kuge u Dubrovačkoj Republici: primjer Lastova”. Društvenim odnosima posvećen je i rad Irene Ipšić “Vlasnička struktura i društveni odnosi na otoku Lastovu prema katastiku iz 1660. godine”. Etnološku i antropološku dimenziju donose Jelena Obradović Mojaš studijom o lastovskoj kolendi “Lastovska kolenda: Duboko u dušama je to veseljenje...” te Marko Rašica i Ljiljana Marks radom “Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. Stoljeću”. Zbornik zaključuje studija Jasne Čapo “Kuća kao zalog budućnosti: iseljenici, povratnici i transnacionalne veze”, koja lastovsku povijest privodi suvremenosti kroz prizmu iseljeništva i transnacionalnih veza.

Radovi su nastali u okviru Malog festivala povijesti, koji se od 2022. godine kontinuirano održava na Lastovu, a koji organizira Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku u suradnji s Općinom Lastovo i Turističkom zajednicom Lastova, a koji je s godinama prerastao u prepoznatljiv znanstveni projekt koji je Lastovo istaknuo na karti hrvatske historiografije. Knjiga je tako istodobno i znanstveni doprinos i poklon otoku i njegovim stanovnicima.