Koliko god ubrzani diktat današnjeg vremena čovjeka pritiskao i smanjivao mu mogućnosti za opuštanje, koliko god luksuzno postalo sjesti i na miru pročitati knjigu, toliko se dubrovački čitatelji svim tim navadama uspješno opiru. U 2025. su Dubrovačke knjižnice imale 3.814 aktivnih posuđivača s registriranom posudbom (3.802 ih je bilo 2024.), a aktivnih korisnika prema statusu članstva je 4.877 (4.872 ih je bilo u 2024.). Novoupisanih korisnika je bilo 667, 2.629 ih je obnovilo članstvo, a 1.581 je broj korisnika kojima vrijedi članstvo.
Na vrhu strani autor, ali...
Najčitaniji naslov Narodne knjižnice Grad bio je drugi roman nagrađivane francuske književnice Valérie Perrin Svježa voda za cvijeće. Predvodio je ovaj roman koji govori o čuvarici groblja i susretima onih koji dolaze tugovati za svojim najbližima listu iz 2023., a 2024. pao je na treće mjesto da bi je dubrovački čitatelji ponovno vratili na zlatnu poziciju. Iako je njezin drugi roman na vrhu čitateljske top liste, njezin naslov Troje koji na slojevit način govori o odrastanju troje bliskih prijatelja a koji je 2024. čvrsto bio na četvrtoj poziciji, sad se skalao na osmo mjesto!
U pretprošloj godini je dominirao hrvatski pisac Kristian Novak s romanom Slučaj vlastite pogibelji, a sad je najbolje plasirani (i jedini) domaći pisac Ante Tomić čiji se humoristični roman Nada našao na drugom mjestu. Nada takoreći vraća nadu da se čitaju i domaći autori. Treba dodati kako je lani iz Dubrovačkih knjižnica došla preporuka za čitanje ove knjige!
Broncu pak nosi tursko-britanska spisateljica Elif Shafak koja se ‘kap po kap’ svojom vodom ‘natopljenom’ i ukoričenom pričom I nebom letu rijeke probila među ‘top 3’. Tome zasigurno nije odmogla ni lanjska preporuka za čitanje Dubrovačkih knjižnica. Američka meštrinja psiholoških romana Freida McFadden četvrto je mjesto zauzela romanom Ne laži mi. Njezin bestseler Kućna pomoćnica iz 2022. doživio je lani filmsku adaptaciju koja je, istina, zaradila na kino blagajnama, ali nije baš očarala kritičare. Međutim, nakon Kućne pomoćnice, došli su nastavci, a treći dio ove psihološke tetralogije, Kućna pomoćnica te promatra iz 2024., pozicionirala se na šestom mjestu. Budući da je financijski isplativ, a isplativost je danas nažalost jedini mjerodavni kriterij, vjerojatno će u dogledno vrijeme i film doživjeti nastavak a filmski kritičari će vjerojatno biti počašćeni novom ‘turom torture’ u kinima.
Još jedan u nizu noviteta na popisu najčitanijih djela Narodne knjižnice Grad donosi njemačka autorica Susanne Abel. Objavila je 2022. roman Greta koji je našao put do očiju i srca čitatelja s krajnjeg hrvatskog juga a koji su ga tako smjestili na peto mjesto. Vučja djevojčica Kristin Hannah je u 2024. bila okićena ‘srebrom’, međutim, djelom američke autorice očito su se dubrovački čitatelji zasitili pa su je prebacili na samo začelje, na 10. mjesto. S druge strane, Hannah nije izgubila bitku jer je njezin povijesni roman Njezina bitka kao novitet zasjeo na sedmo mjesto.
Ljubavna priča Sve što je ostalo nedovršeno američke spisateljice Rebecce Yarros deveta je najčitanija knjiga u 2025. Nisu možda ušli među top 10, ali valja dodati kako su poznate i pozicije sve do 14. Tako je Kralj Osa Joa Nesbøa na 11. mjestu, preporuka očito nije imala utjecaja na čitatelje jer je preporučena bila Kuća noći ovog norveškog kralja krimića, dvanaesto mjesto drži Divljina Sarah Pearse, trinaesto Priča iz Casablance Fione Valpy, a 14. mjesto Sitnice koje život znače Lorenza Maronea.
Najčitanije u Znanstvenoj knjižnici
Osim beletristike, Znanstvena knjižnica također je bila odredište brojnih čitatelja, vjerojatno znanstvenika i istraživača kojima je poslužila za pisanje radova.
- Najčitaniji naslovi na digitalnoj zbirci ZDUR u 2025. godini su: stare dubrovačke novine Crvena Hrvatska (1891.-1914.), Dubrava (1933.-1941.), Jubilarni broj Narodnog lista (1912.), Narodna svijest (1919.-1941.), Dubrovnik (1892.-1914.) i Glasnik dubrovačkog učenog društva Sveti Vlaho (1929.). Od knjiga najviše su pregleda imale inkunabula Jurja Dragišića De natura angelica (1499.) i Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku knj. 1 (1954.) Napominjemo da se na digitalnoj zbirci nalaze samo publikacije koje nisu zaštićene autorskim pravima, navode iz Dubrovačkih knjižnica.
Prema broju pristupa s najduljim trajanjem popis izgleda ovako: Crvena Hrvatska/1 (3900 pristupa) De natura angelica/Georgius Benignus (3635 pristupa), Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku: Knj. 1: Rukopisi na hrvatskom ili srpskom jeziku/Stjepan Kastropil (3551 pristupa), Dubrava/113 (2368 pristupa), Jubilarni broj Narodnog lista/Jubilarni broj | undefined (2280 pristupa), Narodna svijest, 1919/5 (2165 pristupa), Dubrovnik/1 (2051 pristupa) i Glasnik dubrovačkog učenog društva Sveti Vlaho 1929. (1926 pristupa).
Brojni planovi u ovoj godini
Kad je riječ o najavama i planovima za ove godine, čitatelji u Gružu posebno će je pamtiti. Kako napominje ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, uz redovne knjižnične poslove nabave, obrade, digitalizacije,posudbe i zaštite knjižne građe te organizaciju programskih aktivnosti, 2026. godinu obilježit će preseljenje u nove prostore u TUP-u.
- Građevinski radovi u TUP-u su završeni u 2025. godini i u suterenu, namijenjenom za spremište Znanstvene knjižnice, montirani su pokretni ormari za smještaj knjižnog fonda Obveznog primjerka Znanstvene knjižnice. U novoj godini preostaje nam ugradnja rasvjete, uređenje sanitarnih čvorova i opremanje namještajem budućeg Ogranka Gruž. Priprema za preseljenje koja obuhvaća prethodnu reviziju knjižne građe u Ogranku Gruž već je započela. Nakon preseljenja Ogranka Gruž kreću pripreme za preseljenje dijela knjižnog fonda Obveznog primjerka iz Skočibuhe u TUP. Oba prostora opremljena su sustavom grijanja, hlađenja i kontrole vlage što će knjižnu građu iz Skočibuhe koja je desetljećima bila pohranjena u prostoru koji zbog svoje derutnosti nije mogao zadovoljiti potrebne uvjete za smještaj knjižne građe. Ogranak Gruž također se godinama nalazio u premalom, derutnom prostoru u kojemu, osim posudbe knjiga, nije bilo moguće održavati nikakve programske aktivnosti, otkriva ravnateljica.
Dubrovački vjesnik je već o tome pisao, ali mogla bi 2026. postati spektakularna i za čitatelje koje žive u najvećem dijelu grada – Lapadu. Naime, razmišlja se o preseljenju sadašnjeg lapadskog Ogranka Dubrovačkih knjižnica Lapad iz Atlant centra u prostor bivšeg Restorana Lapad u Lapadu.
- Prostor i lokacijom i veličinom odgovara potrebama knjižnice, a trenutno se provjeravaju mogućnosti prilagodbe prostora našim potrebama pa u ovom trenutku ne možemo potvrditi hoće li do preseljenja i doći. Prostor je u vlasništvu Grada pa bismo se tako oslobodili trenutnog najma u Atlant centru, potvrđuje Bjelokosić.
Treba dodati da ušteda preseljenjem ne bi bila neznatna jer na trenutačnoj lokaciji u Atlant centru Dubrovačke knjižnice plaćaju najam u iznosu od 3.734,63 eura mjesečno. U informatičkom pogledu ima novosti koje donose novo ljeto.
Od pjata i gradela do police i knjige: Ugostiteljski objekt u Lapadu postaje knjižnica?
Stiže ZaKi, novi knjižnični program
- Ove godine Dubrovačke knjižnice prelaze na novi knjižnični program ZaKi koji će nam omogućiti proširenje usluga i modernizaciju poslovanja. U dosadašnjem radu koristili smo integrirani knjižnični sustav CROLIST, koji pokazuje sve više nedostataka, slabo se razvija i većina knjižnica ga napušta i mijenja modernijim knjižničnim sustavima. Uz programsku podršku za rad knjižnice i online katalog, novi program omogućuje implementaciju aplikacija: ZaKiBook (posudba i čitanje eKnjiga) te eZaKi, aplikacija koja omogućava korisnicima da se online upišu u knjižnicu ili obnove članstvo, vide svoja zaduženja, produže rok povratka građe, plate zakasninu, te rezerviraju naslove. Preko kataloga se korisnicima može omogućiti i pristup digitaliziranoj građi koju knjižnica posjeduje. U razvoju je i verzija kataloga prilagođena odjelima za djecu i mladež, kao i mogućnost izrade i objavljivanja tematskih popisa građe, preporuka za čitanje, nagrađenih knjiga, izrada popisa knjiga koje žele pročitati, kao i popise najdražih knjiga po žanrovima i slično. U planu je kupnja jednog knjigomata za samozaduživanje i samorazduživanje knjižne građe. Prelazak na novi program odvijat će se u tri faze instalacija programa, migracija podataka iz CROLIST-a u ZAKI i obuka zaposlenika za rad u novom programu. najavljuje ravnateljica Dubrovačkih knjižnica.
Prostorno će 2026. godina svakako biti uzbudljiva jer će dubrovački čitatelji u barem jednom novom ogranku ići po svoje najdraže i željeno štivo, a za čim će najviše potezati u ovoj godini i što će ih najviše privući s polica otkrit će ljestvica koja će nastajati u sljedećih 365 dana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....