Napustio nas je povjesničar i arhivist Marijan Sivrić, stručno je ustrojio Arhiv Dubrovačke biskupije

Povjesničar i arhivist dr. sc. Marijan Sivrić, koji je stručno ustrojio Arhiv Dubrovačke biskupije, preminuo je u subotu 31. listopada i bit će pokopan na groblju Kovačica u Međugorju. Posljednji ispraćaj kreće u utorak 3. studenoga u 15 sati na istom groblju. Obitelj će sat vremena prije primati sućut.

Marijan Sivrić rođen je 4. kolovoza 1936. u Međugorju. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Nižu gimnaziju pohađao je u Ljubuškom, a Višu gimnaziju u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je studij povijesti. Poslijediplomski studij Pomoćne povijesne znanosti pohađao je na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je magistrirao. Na istom fakultetu obranio je i doktorsku radnju s područja povijesne demografije.

Marijan Sivrić (1936. - 2026.)

Dubrovačka biskupija

Kraće vrijeme radio je kao gimnazijski profesor. Od 1966. godine djelovao je kao dugogodišnji kustos i ravnatelj Zavičajnog muzeja u Trebinju. Pokrenuo je i uređivao časopis „Tribunia“ (Prilozi za povijest, arheologiju, etnologiju, umjetnost i kulturu), glasilo spomenutog muzeja, i to prvih devet brojeva. U istom muzeju radio je na više muzejskih postava – povremenih, tematskih i stalnih. U muzejskoj struci ima zvanje savjetnika. Dobitnik je Povelje zajednice muzejskih društava i muzealaca. U tom razdoblju bio je i član uredništva časopisa „Hercegovina“ u Mostaru.

Godine 1993. počeo je raditi u Državnom arhivu u Dubrovniku kao arhivist, a nakon položene razlike iz arhivističke struke kao arhivist savjetnik. Surađivao je u više stručnih i znanstvenih časopisa, ponajprije s povijesnim temama. Okušao se i u graničnim disciplinama (srednjovjekovna arheologija), pomoćnim povijesnim znanostima (heraldika, diplomatika) te muzeologiji i arhivistici. Napisao je i objavio blizu stotinjak stručnih i znanstvenih članaka, rasprava, studija te kataloga, osvrta, prikaza i recenzija. Objavio je i nekoliko posebnih publikacija i monografija od kojih se ističu: Oporuke kancelarije stonskog kneza od sredine 15. stoljeća do 1808. godine, Migracije iz Hercegovine na područje Dubrovačke Republike od potresa 1667. do pada Republike 1808. godine te u koautorstvu – Srednjovjekovne humske župe. Bio je suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Arhivistički je ustrojio Arhiv Dubrovačke biskupije koji je bio svečano otvoren 21. veljače 2004. godine. Od početka 2007. godine intenzivno je radio na njegovoj organizaciji i stručno surađivao do 2017. godine. U tom razdoblju je s biskupom dr. sc. Želimirom Puljićem uredio zbornik radova „Benediktinci na području Dubrovačke nadbiskupije“ 2010. godine te napisao knjigu „Kaptol stolne crkve Svete Marije Velike u Dubrovniku 1808. – 1981. godine“ objavljenu u prigodi njegove obnove 2015. godine.