Održano treće izdanje književno-kulturnog festivala ‘Grad od riječi‘ u organizaciji dubrovačkog ogranka Matice hrvatske

Treće izdanje književno-kulturnog festivala Grad od riječi, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, svečano je otvoreno u četvrtak, 24. rujna, u prostoru TUP-a u Gružu. Festival je otvoren panelom „Baštinska vrijednost pisane riječi: dubrovački prirodoslovci“, na kojem su sudjelovali botaničar i vegetacijski ekolog Nenad Jasprica, umjetnica i viša kustosica pedagoginja Dubravka Tullio, umjetnica i muzejska savjetnica pedagoginja Katarina Ivanišin te znanstvenica i sveučilišna profesorica Irena Ipšić, koja je moderirala razgovor.

Kroz priče o istaknutim prirodoslovcima i njihovoj pisanoj ostavštini otvoreno je pitanje vrijednosti i očuvanja prirodoslovne baštine, ali i načina na koje je možemo približiti novim generacijama. Nenad Jasprica govorio je o dubrovačkom botaničaru Luju Adamoviću i njegovu djelu Die Pflanzenwelt Dalmatiens iz 1911., dok je Dubravka Tullio predstavila život, rad i ostavštinu dubrovačkog prirodoslovca i kustosa Balda Kosića te načine na koje njegovo nasljeđe danas koristi u radu s djecom i mladima. Katarina Ivanišin govorila je o Faustu Vrančiću, njegovu djelu Machinæ novæ i tehničkim rješenjima koja je u njemu predstavio, kao i o zapisima Nikole Tesle. Razgovor je zaključen temom približavanja knjige, pisane riječi te kulturne i znanstvene baštine djeci, mladima i studentima.

Nakon panela okupljenima se obratila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Ivana Grkeš Tošović, a voditeljica Ogranka Monika Grdiša Asić uručila je zahvalnice dugogodišnjim partnerima i suradnicima. Večer je završila neformalnim druženjem uz nastup Jazz Criminalsa.

Drugi dan festivala Grad od riječi započeo je programom posvećenim najmlađima, književnosti, kulturnoj baštini i stvaralaštvu, a prijepodnevni dio zaključili su dubrovački srednjoškolci programom „Poetsko podne“.

Dom Marina Držića predstavio je svoje najnovije izdanje za djecu „Marinov muzej – Vodič kroz Dom Marina Držića“. Besplatnu muzejsku publikaciju, namijenjenu prvenstveno učenicima osnovnih škola, predstavili su ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić i kustosica Valerija Jurjević. Vodič najmlađim čitateljima približava život i stvaralaštvo Marina Držića te ih na pristupačan i interaktivan način vodi kroz stalnu izložbu Doma, povezujući književnost, kulturnu baštinu, edukaciju, istraživanje i igru.

Istodobno je u prostorima Centra za djecu, mlade i obitelj održana Kamishibai pripovjedaonica „Snjeguljica“. Iskusna pripovjedačica Vanja Balent, članica Astera, poznatu je bajku braće Grimm predstavila kroz tradicionalnu japansku umjetnost pripovijedanja uz slike. Izmjenjivanjem ilustracija u malom drvenom kazalištu i živim pripovijedanjem djeca su se upoznala s izvornom pričom o Snjeguljici, a naglasak je stavljen na aktivno slušanje, razvoj mašte i stvaranje vlastitih unutarnjih slika.

Dječji program nastavljen je pričaonicom i radionicom „Dubrovački velikani – Paskoje Miličević“, koju su vodile Hana Čerimagić Sarić i Lucijana Pendo. Najmlađi sudionici upoznali su se sa životom i djelovanjem dubrovačkog graditelja i inženjera Paskoja Miličevića te njegovim doprinosom gradnji i zaštiti Dubrovnika. Nakon priče, u praktičnom dijelu radionice izrađivali su vlastite kućice koje su potom povezali u zajednički, jedinstveni grad.

Prijepodnevni program zaključen je u podne susretom „Poetsko podne“, koji je okupio učenike triju dubrovačkih srednjih škola Gimnazije Dubrovnik, Dubrovačke privatne gimnazije i Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića. Učenici su pred publikom interpretirali izbor poezije hrvatskih i svjetskih autora, uz poseban naglasak na izvedbe kojima su se istaknuli na LiDraNu.

Pod vodstvom profesorice Hrvatskoga jezika i književnosti Mirjane Žeravice, nastupili su Gabriel Lončar i Orsat Bilić iz Gimnazije Dubrovnik, Nina Hotko i Taira Pelko iz Dubrovačke privatne gimnazije te Marina Prkačin, Petra Novak, Marija Begović i Roza Bukvić iz Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića.

Prijepodnevni dio drugog festivalskog dana tako je povezao različite generacije i različite načine susreta s pisanom i izgovorenom riječju - od prvih susreta djece s književnom i dubrovačkom kulturnom baštinom, preko pripovijedanja i kreativnog stvaranja, do poezije koju su pred publiku donijeli mladi čitatelji i recitatori.

Andrea Oberan održala je interaktivno predavanje „Čije su to riječi u tvojoj glavi?“, kojim je otvorila pitanje koliko su naše misli, odluke i očekivanja zaista naši, a koliko su oblikovani riječima i porukama koje tijekom života preuzimamo od obitelji, okoline i društva. Kroz primjere iz svakodnevnog života govorila je o unutarnjem dijalogu, pritisku tuđih očekivanja i obrascima koji s vremenom mogu postati toliko automatski da ih više ni ne preispitujemo.

Poseban naglasak stavila je na prepoznavanje poruka koje smo s vremenom prihvatili kao vlastite te na to kako one mogu utjecati na naše odluke, granice i odnos prema sebi. Govorila je i o potrebi da zastanemo pred vlastitim unutarnjim dijalogom i zapitamo se čiji glas zapravo čujemo kada sebi govorimo što bismo „trebali“, „morali“ ili „smjeli“.

Predavanje je završilo pitanjima upućenima publici o tome koje riječi i očekivanja nose sa sobom, odakle ona dolaze i žele li ih i dalje zadržati. Pitanja su potaknula otvorenu raspravu i razmjenu osobnih iskustava među okupljenima, čime se i sama tema predavanja simbolično povezala s idejom Festivala – snagom riječi i načinima na koje one oblikuju naš odnos prema sebi i svijetu oko nas.

Program Festivala nastavio se predstavljanjem posljednja dva dvobroja časopisa Dubrovnik (3–4/2025. i 1–2/2026.), izdanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku koja donose bogat izbor književnih, povijesnih, znanstvenih i kulturnih priloga.

Posebno mjesto u novim brojevima zauzimaju tekstovi posvećeni značajnim obljetnicama - 70. godišnjici časopisa Dubrovnik, 1100. obljetnici krunidbe kralja Tomislava, 400. obljetnici smrti Marina Getaldića te 500. obljetnici Mohačke bitke. Uz znanstvene i stručne priloge, izdanja donose prozu, poeziju, dramske tekstove, osvrte i zapise povezane s dubrovačkom kulturnom i književnom baštinom.

O sadržaju i značaju novih brojeva govorili su Davor Mojaš, Ivan Vigjen, Slavica Stojan i Ivica Martinović, približivši publici teme, autore i priloge koji nastavljaju dugu tradiciju časopisa Dubrovnik.

U nastavku programa predstavljeno je englesko izdanje monografije Stipe Kutleše Ruđer Josip Bošković: Scientist, Man of Letters, Diplomat, objavljeno u izdanju Matice hrvatske i

Zaklade „Ruđer Bošković“ Matice hrvatske. Riječ je o opsežnom djelu koje Boškovića predstavlja u punoj širini njegova djelovanja - kao znanstvenika i filozofa, ali i književnika, diplomata i jednu od istaknutih osobnosti europskog prosvjetiteljstva. Posebna vrijednost engleskog izdanja upravo je u tome što Boškovićev život, ideje i doprinos hrvatskoj i europskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini približava međunarodnoj publici.

O knjizi i različitim aspektima Boškovićeva djelovanja govorili su Slavica Stojan, autor monografije Stipe Kutleša, recenzent Marito Mihovil Letica te predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić. Uz Boškovićev znanstveni opus, sudionici su predstavili i njegovo književno i diplomatsko djelovanje, kao i snažnu povezanost s Dubrovnikom, za čije je interese djelovao i tijekom svoje diplomatske karijere.

Dubrovačkoj publici obratio se i predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, koji je govorio o važnosti očuvanja hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta te otvorio pitanje njegove budućnosti u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Njegovo je izlaganje tako predstavljanje Boškovićeva nasljeđa povezalo sa suvremenim pitanjem: kako u vremenu novih tehnologija sačuvati vlastiti jezik, kulturu i identitet te ih istodobno učiniti vidljivima i dostupnima novim generacijama.

Treće izdanje festivala Grad od riječi zaključeno je tribinom Male žene, posvećenom čitanju, knjigama i pismenosti. O tome kako se mijenjaju naše čitateljske navike i kakvo mjesto knjiga zauzima u vremenu ekrana, brzih sadržaja i sve veće borbe za pažnju razgovarale su Staša Aras, Mariela Marković i Iris Gadžić, uz moderatorice Ivanu Grkeš Tošović i Danijelu Crljen.

Poseban dio razgovora bio je posvećen odnosu novih generacija prema knjizi. Sudionice su govorile o iskustvima iz učionice, knjižnice i obitelji, ulozi roditelja u stvaranju čitateljskih navika te propitale čestu tvrdnju da djeca danas jednostavno „ne čitaju“. Istaknuta je važnost izlaganja djece tekstu i razvijanja koncentracije i razumijevanja, ali i stvaranja prostora u kojem čitanje neće biti samo obveza, nego prilika za razgovor, propitivanje i razvijanje vlastitog odnosa prema pročitanome.

Upravo je razgovorom o tome kako ponovno stvarati odnos s knjigom i razvijati kulturu čitanja zaključen ovogodišnji Grad od riječi - festival koji je tijekom dva dana kroz književnost, kulturnu i znanstvenu baštinu, razgovore i susrete podsjetio da riječ nije samo nešto što čitamo ili izgovaramo, nego prostor kroz koji učimo razumjeti sebe, druge i svijet u kojem živimo.