Nakon što je prvo izdanje održano u Lazaretima, drugo u TUP-a, treće izdanje festivala Grad od riječi u organizaciji dubrovačkog ogranka Matice hrvatske održava se 24. i 25. rujna u kompleksu TUP-a.
Otvorenje književno-kulturnog festivala 24. rujna organizirano je kroz panel-raspravu Baštinska vrijednost pisane riječi: dubrovački prirodoslovci na kojoj su sudjelovali botaničar i vegetacijski ekolog Nenad Jasprica, umjetnica i viša kustosica pedagoginja Dubravka Tullio, umjetnica i muzejska savjetnica pedagoginja Katarina Ivanišin te znanstvenica i sveučilišna profesorica Irena Ipšić koja je preuzela ulogu moderatorice. U ime tima zaduženog za organizaciju, uvodno se obratila Andrea Oberan koja je pozdravila okupljene i naglasila važnost riječi, posebno pisane riječi.
Ipšić je komentirala kako je nastala mala tradicija kad je riječ o festivalu te da je uključeno i Sveučilište u Dubrovniku.
Jasprica je govorio o botaničaru Luju Adamoviću i njegovoj knjizi Die Pflanzenwelt Dalmatiens iz 1911. Riječ je o knjizi džepnog formata od 140 stranica. Adamović je bio Dubrovčanin, rodio se u Rovinju jer mu je otac bio na službi kao učitelj u tom gradu. Nakon pet godina obitelj se vratila u Dubrovnik. Majka mu je bila iz istarske obitelji, vrlo je rano umrla. Sestra je bila udata za Kusijanovića. U Rovinju je Adamović živio pet godina, tamo postoji ulica po njegovom imenu, imao je tri kćeri, jedna je živjela u Americi, jedna u Beogradu, a jedna u Dubrovniku. Završio je pučku školu i gimnaziju u Dubrovniku, studij medicine u Beču nije ga zanimao pa je, s obzirom da su ga privlačili botanika i prirodne znanosti, otišao studirati u Beogradu. Doktorirao je u Beču, bio je dopisni član JAZU-a ali i sveučilišni docent u Beču pred Prvi svjetski rat. Nakon toga vratio se u Dubrovnik gdje je umro. Danas je poznato u kojoj kući na Gornjem Konalu je živio i gdje je točno pokopan na Boninovu iako ni grobno mjesto ni kuća danas nisu u vlasništvu obitelji Adamović. Prvi znanstveni rad napisao je s 22 godine. Govorio je njemački, francuski i talijanski izvrsno, čak je i neko vrijeme predavao u srednjim školama prije nego što je postao sveučilišni, akademski djelatnik. Uveo je dva pojma koja se i danas koriste u geobotanici: šibljak i pseudomakija.
- Pisao je i prozu, bio je vrlo obrazovan i elokventan čovjek. Knjigu Die Pflanzenwelt Dalmatiens napisao je dok je bio sveučilišni docent u Beču. Napisao je geobotaničar Ivo Horvat da je knjiga prvi turistički vodič koji služi za upoznavanje Dalmacije pisan na njemačkom jeziku. Najveći dio posvetio je biljkama koje rastu u Dubrovniku. Sveti Jakov bio mu je omiljena destinacija i jako puno priloga ima s tog mjesta... Svi crteži koji se nalaze u knjizi su njegovi, naveo je Jasprica.
Tullio je predstavila radove profesora kaligrafije, preparatora, kustosa, upravitelja nekadašnjeg Domorodnog muzeja i prirodoslovca Balda Kosića koji je zaslužan za većinu njezinih pedagoških radova, a inspiraciju za svoj muzejski rad pronašla je upravo u njemu. Kosić je rođen u Pilama gdje je i umro. Bio je jako aktivan i jedan od utemeljitelja moderne dubrovačke kulturne infrastrukture. On je bio taj koji je napravio inventarnu knjigu za ustanovu, ostali su njegovi znanstveni radovi koji su Tullio polazna točka za sve ono što radi s djecom i mladima u pedagoškom radu... Ostali su preparati koji se i danas čuvaju i koji su nastali prije više od 100 godina. Kosić ih je preparirao, o njima napisao znanstvene radove, a napravio je ilustracije. Mišljenja je Tullio kako su njegovi crteži i danas vrijedni divljenja. Zajedno s kolegicama, djeci pokušava približiti kaligrafiju, učiti ih strpljenju... Tullio je na kraju svog izlaganja pročitala nekoliko rečenica iz Kosićevog rada iz 1903. gdje spominje veliku bijelu psinu dugu pet metara i 20 centimetara ulovljenu u dubrovačkom akvatoriju. Napomenula je kako se maksimalno trudi pisanu riječ prenijeti mlađim generacijama.
Za kraj, Ivanišin je govorila o Faustu Vrančiću i Nikoli Tesli, o knjizi Machinæ novæ” iz 1616. koje je najvažnije Vrančićevo djelo. Bilo je to djelo koje ga je proslavilo. U Padovi je studirao pravo i filozofiju, a kasnije se počeo baviti prirodoslovnim temama. Bio je jako posvećen pisanju... U knjizi je opisao 56 konstrukcija, tehnička rješenja na 49 velikih bakropisa. Zanimali su ga teme obnovljivih izvora energija o kojima se danas posebno puno govori. Vrančiću je bilo jako važno čovjeku olakšati rad.
Druga knjiga, Svake noći, krenuo bih na svoja putovanja... fragmenti Teslinih zapisa i izjava urednice, ravnateljice Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Markite Franulić, objavljena je ove godine. Pročitavši uvod, najavila je Ivanišin kako će upravo za tjedan dana u kompleksu biti otvorena izložba o Tesli.
Ipšić je zaključno pitala kako mladima približiti ljubav prema pisanoj riječi i pisanoj baštini. Dodala je kako je važno približiti se starijima i najmlađima, ali i studentima. Ivanišin je rekla kako se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla to radi kroz radionice, predavanja i izložbe. Podcrtala je kako je knjiga nezamjenjiva... Tullio je dodala kako je najteže raditi sa srednjoškolcima, a rekla je kako je zadatak kustosa pedagoga stalno ponavljati, ukazivati i govoriti, govoriti, govoriti! Jasprica je na jednom primjeru naveo kako su mlađi autori, znanstvenici skloniji napisati znanstveni rad nego proučavati stariju literaturu i pisati knjigu.
Nakon panel-rasprave, okupljene je pozdravila predsjednica dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske, Ivana Grkeš Tošović.
- Kad smo prije dvije godine entuzijastično krenule u obilježavanje 70. obljetnice obnovljenog rada našeg Ogranka, nismo očekivale da će centralni događaj postati manifestacija kojoj se veselimo iz godine u godinu. Grad od riječi zamišljen je kao mjesto susreta izdavača, autora, čitatelja i svih onih koji cijene pisanu riječ. Dubrovnik ima obilje baštine, znanja i magije, a na nama je da ih prepoznamo i ponudimo domaćoj, ali i stranoj publici. Naš Ogranak je već desetljećima jedan od najznačajnijih izdavača publikacija o našem Gradu, bilo povijesnih, znanstvenih ili edukativnih. Naša se izdanja, a posebno slikovnice, čitaju na 5 jezika, a prodaju se u knjižarama diljem Hrvatske. Ove smo godine sretni jer smo pridonijeli i revitalizaciji parka Gradac kroz osmišljavanje tabli s pjesmama dubrovačkih pjesnika. Nadamo se da će na njih doći i QR kodovi koji će voditi na prijevod... Pronosimo baštinsku vrijednost pisane riječi i kroz našu najvažniju publikaciju - časopis Dubrovnik. Zbog toga je ovaj Festival proslava svih pojedinačnih aktivnosti našeg Ogranka i partnerskih udruga i ustanova u kulturi koje svojim neumornim radom oblikuju kulturnu scenu Dubrovnika.
- Naposljetku, želim zahvaliti Gradu Dubrovniku na potpori za organizaciju Festivala ali i na našoj programskoj i izdavačkoj djelatnosti, UTD Ragusi i Nikolini Farčić na ustupljenom prostoru i dijelu opreme, ali i otvorenosti za ovakve događaje. Nadalje, zahvaljujem Centru za djecu, mlade i obitelj i udrugama koje doprinose programski i organizacijski te Love baru na izuzetnoj pomoći pri organizaciji ovog događaja. Naposljetku, najviše zahvaljujem mojim suradnicama Moniki Grdiši Asić i Andrei Oberan koje, kao i svake godine, ponesu ogroman teret cjelokupnog događaja kako bi sve bilo po planu, izjavila je Grkeš Tošović.
Voditeljica dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske, Monika Grdiša Asić, potom je uručila prigodne zahvalnice koje su pripale Centru za djecu, mlade i obitelj, UTD Ragusi, Love baru, Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića, Osnovnoj školi Ivana Gundulića, Domu Marina Držića i Dječjem vrtiću Mala kuća.
Uslijedilo je potom neformalno druženje uz glazbu za koju se se pobrinuli članovi Jazz Trija. Inače, posjetitelji Festivala mogu obići i gostujuću izložbu Faust Vrančić – Machinæ novæ Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Kontrapogonu TUP-a. Program festivala nastavlja se 25. rujna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....