U dvorani Sveti Vlaho u palači Sponza predstavljeno je drugo izdanje knjige ‘Kuća u Gradu‘ povjesničarke umjetnosti Nade Grujić. Uz autoricu, o knjizi su govorili povjesničarka Zdenka Janeković-Römer i povjesničar umjetnosti i urednik Danko Zelić, moderatorica je bila Jelena Obradović Mojaš dok je uvodno okupljene pozdravila predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, inače nakladnika djela, Ivana Grkeš Tošović.
- Večerašnje predstavljanje je simbolični završetak našeg festivala "Grad od riječi", a ova knjiga je predivan pokazatelj toga što naš Ogranak radi. Nadamo se da će ovakve knjige doživjeti treće, četvrto, peto izdanje i da će uvijek pronalaziti svoju publiku, naglasila je predsjednica Ogranka.
Podsjetila je Grkeš Tošović ali i Obradović Mojaš na predstavljanje prvog izdanja djela 2014. Knjiga, koja je objavljena 2013., sadrži studije o dubrovačkoj stambenoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća s uredničkim potpisom Danka Zelića. Riječ je o znanstvenom djelu i ishodu autoričinog višedesetljetnog proučavanja povijesne stambene arhitekture Dubrovnika. Donosi sustavan pregled različitih i dosad nerijetko nepoznatih aspekata dubrovačkih kuća 15. i 16. stoljeća, koje su danas vrlo rijetke i predstavljaju dragocjenost arhitektonskog nasljeđa. S obzirom da su bile izgrađene na srednjovjekovnoj urbanističkoj podlozi 13. stoljeća, mreža ulica i parcelacija odredile su i tipologiju kuća. Međutim, njihovo oblikovanje već od 14. stoljeća odražavalo je i gospodarske aktivnosti stanovnika. Bez obzira na razinu reprezentativnosti, u kućama su se nalazili i radni i stambeni prostori. Svojim sadržajem knjiga je namijenjena ne samo stručnim krugovima nego i širem čitateljstvu.
Moderatorica je navela kako je knjiga dobila dvije nagrade, među kojima je Državna nagrada za znanost. Kad je predložena od Instituta za povijest umjetnosti, obrazloženje je napisao upravo akademik Tonko Maroević.
Zelić je više rekao o autorici i njezinom plodnom znanstvenom i istraživačkom radu. Nazvao je djelo ‘reprezentativnim rezultatom‘.
- Knjiga je znanstvena, ali više od toga, pisana je za građane, stručnjake... Predgovor knjizi napisao je Joško Belamarić, naveo je Zelić te pročitao Maroevićev tekst koji je zaključio kako je autorica knjigom pokazala obrazovanje, erudiciju, spisateljsku vještinu...
Janeković-Römer komentirala je kako je knjiga rezultat predanog i akribičnog rada.
- Naslov je i obuhvatan i skroman, ova knjiga oživljava nekadašnji Dubrovnik i Dubrovčane, njihov način života, pitanje privatnog i javnog i raslojava to kroz vremenske mijene... Ova knjiga progovara svima onima koji vole ovaj grad, njegovu povijest i baštinu i koji ih žele sačuvati. S gledišta povjesničara, velika vrijednost ove knjige je to što je autorica svoja istraživanja redovito gledala uklopiti u povijesni kontekst... Autorica je sve povezivala s politikom izgradnje Grada. Tradicionalizam i konzervativizam u oblikovanju dubrovačkih kuća je činjenica, ali pomno istraživanje autorice na terenu otkriva posebnost nekih dubrovačkih kuća. U nizu članaka upoznajemo pojedince, vlasnike kuća, općinska vijeća, domaće i strane arhitekte, umjetnike, majstore klesare, slikare, drvodjelce... Zanimljivo je primijetiti raskorak između vanjskog izgleda kuća i njihovih interijera. Vlastela i bogati trgovci su imali potrebu da se pokažu na van... Kuće 15. i 16. stoljeća izgrađene su na srednjovjekovnoj urbanoj podlozi. Posebnost je Dubrovnika da su nove, veće i raskošnije kuće bile uvjetovane zatečenim... Posebnu pažnju autorica je posvetila jednom od tri najstarija seksterija Grada - Pustijerni. Ovdje je bilo i inovativnih rješenja, osobito nakon potresa 1520. Vrlo zanimljiva poglavlja su ona o rasporedu prostorija i drvenom ili kamenom namještaju, ona otkrivaju kulturu stanovanja Dubrovčana od 14. stoljeća pa nadalje. Gradski prostor uvjetovao je oblikovanje kuća, primjerice izrazitom vertikalnošću, a kod ljetnikovaca je on slobodniji te nailazimo na renesansni raspored prostorija. Iako su radovi u ovoj knjizi posvećeni stambenim prostorima, Grujić nije izostavila javne i sakralne prostore, crkve, samostane... Time je još jednom pokazala da je gradska kuća neodjeljiva od Grada.
- Nada Grujić je vrsna znanstvenica, ne samo racionalna nego i emocionalna. Ona je čuvarica, znala se radovati baštini naših predaka ali i patiti zbog njezine tužne degradacije. Svojim istraživanjima činila je sve što je mogla za zaštitu baštine, kao pouku i poticaj drugima. Hvala draga Nada što si spasila izgubljeni Grad prošlosti! - poručila je Janeković-Römer.
Autorica je otkrila kako je knjiga počela nastajati prikupljanjem građe 1972. Tad je popisan kompletni Grad sa svih 800 građevina. Skupio se ogroman materijal, a nastala je dvojezična knjižica na hrvatskom i francuskom koja je poslana UNESCO-u...
- Nakon toga imamo potres, imamo pauzu dok su se popisale štete. To smo radili u okolici Grada, a Grad je preuzeo Zavod. Ali, kad se počelo razmišljati o obnovi tih kuća, dobili smo Pustijernu kao cjelinu, a onda i pojedine zgrade, dobili smo uputu da zgrade javne namjene budu strože kontrolirane... To je doba kad se radilo u ekipama, s konzervatorima i restauratorima, doba gdje sam najviše naučila o samim kućama jer sam vidjela neka rješenja o kojima nismo ni sanjali. Objavljeno je 20 članaka u raznim časopisima... Tu bazu sam okupila, pojedine slučajeve povezala, razvrstala, nadopunjavala... Jedan dan sam išla kod Ivane Burđelez, pričali smo što radim, plašljivo sam sugerirala da bi Matica to mogla objaviti i tako je krenulo. Kad je knjiga bila tiskana, Ivana je bila u Zagrebu u bolnici. Kolega Miro Salopek odnio joj je primjerak, tiskana je u 300 primjeraka, a njezina je želja bila da ih bude 500. Ovim drugim izdanjem je ta njezina želja na neki način ispunjena. Nisam znala da je prijedlog za nagradu napisao Tonko Maroević i time sam jako dirnuta. Zahvalna sam Matici što sam objavila ovu i knjigu "Vrijeme ladanja" koju je uredio Ivica Žile. Luko Paljetak je održao nadahnuti govor na predstavljanju, proglasio je ‘knjigom sjete‘ i to je jedina knjiga koju nisam dala prevesti na engleski jer puno govori o stanju građevina, o nemaru i bilo bi sramota da to čitaju stranci, poručila je Grujić zahvalivši sudionicama predstavljanja, kao i brojnoj publici na dolasku.
Obradović Mojaš je na kraju zahvale uputila i Dubrovačkim ljetnim igrama te Državnom arhivu u Dubrovniku što su prepoznali vrijednost djela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....