Počelo je sa skakavcima i mravljim jajima, a odnedavno je kao nova hrana budućnosti najavljen i – crv brašnar? Novom europskog regulativom upravo je odobrena primjena brašna žutog crva brašnara na tržištu Europske unije, no ova je novotarija očekivano naišla na otpor potrošača.
U obliku praha
Da ni hrvatski nisu izuzetak, potvrđuje nam voditeljica Odjela za hranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. sc. Ivana Ljevaković Musladin zna i zašto:
- Anketa stanovnika EU o sklonosti crvima i insektima kao novoj hrani. Rezultat je pokazao da Europljani nisu baš skloni ovakvoj hrani koja se u našim europskim kulturama stoljećima povezuje s kvarenjem i infestacijom te izaziva snažan osjećaj gađenja. No, kako se demografski sastav stanovništva rapidno i značajno mijenja, očito će i prehrambene navike - smatra Ljevaković Musladin pa će jošš o novoj ‘deliciji’:
- Prema znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), žuti crv brašnar se kao nova hrana odnosi na larvu insekta vrste Tenebrio molitor, koji je termički osušen kao cijeli insekt ili u obliku praha, odnosno brašna. Osnovni sastojci su mu proteini, masti i vlakna (hitin). Smatra se da je ova hrana bogata proteinima, iako je stvarna količina proteina “precijenjena” zbog utjecaja vlakana (hitina) na rezultate kemijske analize. Stoga potrošači moraju znati da je proteina u brašnu crva u stvarnosti manje nego na deklaraciji – pojašnjava stručnjakinja, pa upozorava na moguća zagađenja crva onečišćenim ‘namirnicama’ kojim se hrane tijekom uzgoja, a to bilo bijelo brašno, mekinje, voće i povrće...
- Trenutni podaci ne ukazuju na toksičnost brašna crva brašnara. Za laike to znači da se u brašnu crva mogu očekivati zagađenja ako su crvi hranjeni zagađenom hranom, a mogu uključivati teške metale, pesticide, mikotoksine i mikroorganizme (bakterije, gljivice, viruse, parazite). Kao i kod svake druge hrane, mogu se očekivati kemijski i mikrobiološki rizici – ističe sugovornica pa ukazuje da visoki sadržaj proteina zajedno s hitinom može biti glavni rizik ove hrane jer mogu nastati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, školjke i grinje.
- Upravo zato se sadržaj brašna crva brašnara mora deklarirati na hrani, a crvi biti navedeni kao alergeni – kaže, pa ukazuje kako još nema ni istraživanja o probavljivosti hitina crva brašnara.
Vole globalno zatopljenje
Dubrovačka nutricionistkinja i gurmanka Mirna Sentić pak veli kako su crvi posljednjih dvadesetak godina intenzivnije kultivirani, farmi za uzgoj ima diljem južne Amerike, a jednu farmu kukaca ima i Hrvatska od 2022.
- Na faksu nam je talijanski prof. Danielle Seraffini pričao o proteinima kukaca kao proteinskoj nadopuni i hrani u bližoj budućnosti. Korisni su kao jeftini izvor proteina, a dio su ljudske prehrane stoljećima u istočnim kulturama. Kukci su životinjska vrsta kojoj odgovara efekt globalnog zatopljenja, svake ih je godine sve više vrsta. Prehrambena industrija to koristi, pa obogati proizvode proteinima, znajući da najveći osjećaj sitosti i stabilizacije glikemije stvaraju proteini iz naše prehrane – podsjetila je Sentić, pa se osvrnula na ‘efekt gađenja’ kod konzumenata:
- Trebat će vremena da se potrošači naviknu da bi to bio proteinski dodatak bez okusa i mirisa, razmatrajući ga kao nutritivnu nadopunu, no neće tako skoro.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....