Kakvo nam je zdravstvo u županiji? Kad bismo sudili po broju pritužaba povjerenstvu, pučkoj pravobraniteljici...

Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Dubrovačko-neretvanske županije godišnje primi 15-ak pritužaba i prijedloga. Nije mnogo, ali nije ni malo uspoređujući s drugim povjerenstvima, kaže Zoran Jablanov, predsjednik tog tijela. Neinformiranost, inertnost, strah, nepovjerenje ili kombinacija svega – što je razlog izostanka snažnije reakcije na stanje u sustavu zdravstvene zaštite?

- Ne bih rekao da postoji strah od prijavljivanja. Pacijenti nam se obraćaju kad se njihov problem nije mogao riješiti na drugi način ili izravno s ustanovom na koju imaju prigovor. Rijetko se dogodi da nisu imali pravo i zadovoljan sam što uglavnom uspijemo doći do pozitivnog rezultata. Svi predmeti riješeni su u korist pacijenata. Nekad to traje duže, ali se dođe do rješenja. Uglavnom se pacijent i ustanova nagode, dogovore i prijavitelji odustanu od daljnjeg posredovanja. U mom mandatu nije se dogodio slučaj nekog teškog kršenja prava pacijenta koji je podnio prijavu. U tom slučaju smo u obvezi obavijestiti Ministarstvo zdravstva – kaže Jablanov.

Bozo Radic/Cropix

Upravo je u postupku izbor novih članova ovog županijskoj povjerenstva. Uz Jablanova, članovi dosadašnjeg Povjerenstva bili su Pero Pendo, Antonela Gverović Antunica, Anita Šetka i Patricija Švaljek.

- Jako mnogo radimo po zaprimljenim predmetima. Istina je da bi trebalo više edukacija kako bi se pacijentima ukazalo na prava koja im pripadaju. Nastojat ćemo organizirati radionice i edukacije, ojačati i proširiti djelovanje Povjerenstva, onoliko koliko nam to bude moguće. Zakon o zaštiti prava pacijenata je zastario, treba ga mijenjati, ali to ne ovisi o povjerenstvima. U svom radu se držimo zakonskih okvira. Mi smo posrednici, nemamo ovlasti rješavanja niti smo tijelo koje može nešto narediti, ali možemo pomoći znanjem i sugestijama – kaže predsjednik Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata DNŽ.

Povjerenstvo se lani bavilo pritužbama na rad jednog stomatologa, medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, liječnice Objedinjenog hitnog bolničkog prijma Opće bolnice Dubrovnik, dvoje liječnika obiteljske medicine i dvoje ginekologa. Jedna se prijava odnosila na možebitno počinjenje kaznenog djela liječnice.

Jedan pacijent im se obratio zato što nije mogao doći do informacije o radnom vremenu liječnice obiteljske medicine putem službene stranice. Primili su upit kako, gdje i kome se treba obratiti za točnu informaciju koji liječnici obiteljske medicine i stomatolozi su slobodni za upis novih pacijenata. Osiguranik iz ove županije požalio se jer lista Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na internet stranici nije referentna niti se pokazala valjanim argumentom pacijentu za upis kod liječnika.

Brza brodica za hitnu pomorsku medicinsku službu na otocima i moru

Niksa Stipanicev/Cropix

Predloženo je dodatno educiranje članova komisije za invalidne osobe, vezano uz zaštitu prava pacijenata. Udrugu građana zanimalo je stanje bazena u Općoj bolnici Dubrovnik i mogućnosti njegovog stavljanja u funkciju. Riječ o terapijskom bazenu izgrađenom kad i sama Opća bolnica, koji nije stavljen u funkciju. 

I konačno, ovo je Povjerenstvo u 2024. primilo prigovor udruge građana na funkcioniranje zdravstvene zaštite na otoku Lastovo. Također, bili su obaviješteni od strane udruge građana o problemu hitnog transporta pacijenata s otoka Lastova. Nažalost, 2025. godinu, koja se bliži kraju, obilježila je tragedija, smrt mladića čiji je prijevoz s ovog otoka do bolnice trajao osam sati.

- Kad govorimo o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, posebno ističemo probleme vezane uz zdravstvenu zaštitu na otocima, prvenstveno pristup hitnoj medicinskoj pomoći na Lastovu, najudaljenijem naseljenom otoku u Republici Hrvatskoj, povodom čega pučka pravobraniteljica provodi ispitni postupak i o čemu će izvijestiti Hrvatski sabor u novom, Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu – kaže Ana Tretinjak, glasnogovornica Ureda pučke pravobraniteljice.

Pučkoj pravobraniteljici ove se godine obratilo 10-ak osoba s pritužbama na zdravstvo koje su izričito navele da su s područja Dubrovačko-neretvanske županije ili vezano za postupanje ustanove ili tijela s tog područja. U velikom broju slučajeva, građani ne spominju gdje žive pa brojku treba uzeti s rezervom.

- Kad gledamo sve pritužbe koje građani upućuju pučkoj pravobraniteljici kroz godinu, upravo su one na područje zdravstva redovito među najbrojnijima, a tako će biti i ove godine – istaknula je Tretinjak.

Među navedenih 10-ak pritužaba vezanih uz ovu županiju, neke se odnose na postupanje hitne medicinske pomoći, na njezinu nedostupnost, postupanje liječnika i ljekarne, propuste u bolničkom liječenju, nemogućnost dobivanja medicinske dokumentacije, nemogućnost dobivanja odgovora na pritužbu Ministarstvu ili ustanovi, dugotrajno postupanje po zahtjevu za naknadu troškova prijevoza za liječenje i odbijanje priznavanja takve naknade, nadoplatu smještaja u zdravstvenoj ustanovi i postupanje službenice u HZZO-u.