Mnogi su se ovih dana odlučili na post, neki iz vjerskih razloga, drugi zbog zdravlja i oporavka organizma. Istovremeno, društvene mreže pune su preporuka i savjeta o detoksikaciji. "Osjećate se oslabljeno ili sporo? Borite se s problemima kože, svrbežom i bolovima, ili probavnim problemima? Ne možete smršaviti? Ako su na neki od ovih pitanja odgovori pozitivni, mogli bi razmisliti o detoksikaciji vašeg tijela", poručuje nam se sa svih strana. Treba eliminirati alkohol, kavu, cigarete, rafinirani šećer i zasićene masti, ne izlagati se stresu, a sve proizvode za njegu zamijeniti prirodnim alternativama, općeniti su savjeti kojim nas obasipaju.
No, kako ispravno postiti kako ne bi narušili vlastito zdravlje? Tko ne bi trebao uopće razmišljati o postu? O temi posta razgovarali smo s dipl. ing.
Marijom Vezilić, voditeljicom Savjetovališta za prehranu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Postoje li zdravstvene prednosti posta u proljeće? Prvih dana korizme najčešće je pitanje čega smo se odrekli, a najčešće i odgovaramo neke od namirnica? Zašto je post prisutan u mnogim kulturama?
Iako se post može prakticirati tijekom cijele godine, post u proljeće ima dugu tradiciju u mnogim kulturama i religijama. Provođenje proljetnog posta povezujemo s promjenom godišnjeg doba i prirodnim ciklusom tijela. Jedna je od najstarijih metoda očuvanja zdravlja. Znanstvena istraživanja sugeriraju da povremeni post može pozitivno djelovati na zdravlje, smanjiti upalne procese u organizmu, poboljšati kontrolu šećera u krvi te poboljšati probavu.
Glavni razlozi zbog kojih je post prisutan u različitim kulturama su prirodni ciklus tijela – tijekom zime često konzumiramo „težu“, masnu hranu, dok proljeće donosi priliku za laganiju prehranu te se zato i smatra idealnim godišnjim dobom za provođenje posta.
Duhovna i kulturna tradicija – u kršćanstvu korizma, Islamu ramazan, hinduizmu i budizmu post ima važnu ulogu u pročišćenju duha i tijela. Post je često povezan s tradicionalnim običajima koji se prenose kroz generacije.
Kako je najpravilnije provesti post, odnosno proljetnu detoksikaciju?
Inače, nisam pobornik posta. Smatram da se tijekom cijele godine neovisno o godišnjem dobu može planirati prehrana prema smjernicama pravilne prehrane. Držeći se osnovnih principa poput umjerenosti, raznolikosti i uravnoteženosti tijekom cijele godine, nećemo se dovesti u situaciju da trebamo tzv. čišćenje. Prirodna detoksikacija se odvija svakodnevno u našem organizmu. Jetra je glavni organ odgovoran za detoksikaciju organizma. Njena funkcija je neutralizirati toksine, razgraditi štetne tvari i omogućiti njihovo izlučivanje iz tijela i zato smatram da je cijelu godinu važno promišljati što unosite u organizam i unosite li dovoljno zaštitnih i protuupalnih namirnica koje pozitivno djeluju na tijelo. Priroda nam u svakom godišnjem dobu nudi upravo one namirnice koje najbolje podržavaju naše zdravlje u tom periodu. Sezonska prehrana omogućuje unos svježih i nutritivno bogatih namirnica koje su prilagođene potrebama organizma u različitim uvjetima. U zimskom periodu tijelu trebaju namirnice koje griju i one koje jačaju otpornost organizma. To su kupusnjače i citrusi bogati vitaminom C, mahunarke kao izvori proteina i vlakana, orašasti plodovi i sjemenke bogate „dobrim“ mastima i mineralima. Nakon zime, tijelo treba laganiju hranu bogatu vlaknima i antioksidansima i priroda nam upravo nudi mladi luk i češnjak kao podršku imunitetu, šparoge kao prirodan diuretik, rotkvice, koprivu i maslačak koje potiču i podržavaju rad jetre, jagode, trešnje i bobičasto voće bogati vitaminom C i ostalim antioksidansima. U ljetnom periodu važna je hidratacija i zaštita od sunca. Tijelo gubi više vode i elektrolita pa je važno unositi lagane, hidratantne i rashlađujuće namirnice bogate likopenom i mineralima poput dinje, pipuna, pomadora, kukumara, tikvica. Jesenski period važan je za jačanje imuniteta i pripremanje za hladnije dane unoseći namirnice koje obiluju vlaknima i vitaminima: jabuke, kruške, bundeve, orašasto voće, grožđe, kiseli kupus.
Kako smo uopće došli do toga da nam je post potreban?
Obzirom da se uglavnom ljudi ne pridržavaju ovih smjernica i da u zimskom periodu pretjeruju u unosu teške i masne, privremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani svakako je dobrodošlo u takvim okolnostima. Najbolje je započeti post postupno, slušajući tijelo i birajući metode koje odgovaraju individualnim potrebama. Metode posta mogu biti: povremeni post tj. ograničavanje unosa hrane na određene sate u danu, na primjer 16:8 metoda, post na voću i povrću kroz unos sezonskog voća, povrća i biljnih sokova tijekom nekoliko dana, unos čajeva poput maslačka, koprive, mente i đumbira za poticanje probave i izlučivanje toksina ili samo smanjenje unosa prerađene hrane odnosno izbacivanje šećera, rafiniranih ugljikohidrata i umjetnih dodataka iz prehrane.
Na što trebamo paziti, ako se odlučimo za post?
Potrebno je paziti da se smanjenje unosa hrane ne dogodi naglo jer može izazvati umor, glavobolju i vrtoglavicu. Ključno je unositi dovoljno vode, juha i biljnih čajeva. Važno je osluškivati svoje tijelo. Ako se pojave iscrpljenost ili vrtoglavica, potrebno je prilagoditi post ili ga prekinuti. Izbjegavati ekstremne dijete koje ne osiguravaju ključne vitamine i minerale.
Kome bi preporučili, a kome ne bi savjetovali neka kratkoročna ograničenja u prehrani obzirom na dob ili zdravstveno stanje?
Postiti može većina zdravih odraslih, ali nije prikladan za trudnice i dojilje, djecu i adolescente, osobe s dijabetesom i niskim krvnim tlakom te za osobe s kroničnim bolestima.
Koje namirnice bi trebao sasvim izbaciti iz jelovnika za vrijeme detoksikacije, a koje namirnice bi trebalo uvesti?
Ukoliko se već netko odluči za post bilo bi dobro izbjegavati prerađenu hranu poput industrijskih slatkiša i pekarskih proizvoda, gotova jela i brzu hranu te mesne prerađevine, zatim namirnice koje sadrže dodane šećere i zaslađivače poput gaziranih i energetskih napitaka, voćnih sokova s dodanim šećerima i slatkih namaza, rafinirane ugljikohidrate poput bijelog brašna i proizvoda od bijelog brašna, bijele riže, te namirnice koje su bogate zasićenim masnim kiselinama. Izbjegavati i prženu hranu, zatim usoljenu i dimljenu hranu te proizvode koji su konzervirani s visokim udjelom soli. Bilo bi dobro uvesti svježe sezonsko povrće i voće, fermentirane namirnice kao što su kiseli kupus, kefir, jogurt za poboljšanje probave, integralne žitarice poput kvinoje, orza, heljde, prosa, mahunarke i orašaste plodove te ljekovite biljke i čajeve koprive, maslačka, đumbira, kurkume. Smanjiti unos mesa, naročito crvenog mesa, a povećati unos ribe (plave) na barem dvaput tjedno te jedan dan u tjednu suzdržati se od unosa namirnica životinjskog porijekla.
Koje namirnice potiču detoksikaciju, a dostupne su nam u ovoj sezoni?
U ovoj sezoni u prirodi ćemo pronaći brojne namirnice koje pomažu radu jetre, potiču probavu, djeluju kao diuretik, a bogate su vitaminima i mineralima. Na prvom mjestu je to samoniklo jestivo bilje. Nabrojat ću samo dio njih, a u prirodi ih ima popriličan broj. Kod nekih se jedu mladi izdanci, kod nekih podzemni dijelovi biljke, neki se koriste kao začinsko bilje. To su: maslačak, kopriva, medvjeđi luk, vlasac, šparoga, tušt, loboda, cikorija, potočarka, trputac, komorač, motar. Od ostalih namirnica istaknula bi: rikulu, radič, rotkvicu, mladi luk, artičoke, mladi grašak, bob, jagode, trešnje.
Tko bi se trebao obratiti za pomoć Savjetovalištu za prehranu, ako želi promjenu prehrambenih navika? Koje usluge pružate u Savjetovalištu?
Savjetovalište za prehranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije redovito radi s osobama koje žele promijeniti svoje prehrambene navike sukladno njihovim potrebama i mogućnostima kroz edukacije o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti
Savjetovalište nudi usluge stručnog savjetovanja za poboljšanje zdravlja putem pravilne prehrane, pomoć pri regulaciji tjelesne težine, izradu osobnog plana prehrane (izradu jelovnika), izradu plana i programa prehrane za osobe sa specifičnim potrebama poput oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti, trudnica, sportaša, osoba starije životne dobi i provođenje edukativnih predavanja o temeljnim principima pravilne prehrane u školama, vrtićima, domovima umirovljenika, sportskim klubovima, ugostiteljskim objektima.
Na početku i na kraju programa za mršavljenje upotrebom specijalnog uređaja kompletno se analizira sastav tjelesne mase (udio vode, udio masti, bazalni metabolizam i dr.).
Ovisno o potrebama korisnici se uključuju u jedan od sljedećih programa:
Prvi program je procjena stupnja uhranjenosti s kratkim uputama o prehrani. Drugi program: Procjena stupnja uhranjenosti + procjena prehrambenih navika + smjernice za poboljšanje/promjenu prehrambenih navika s primjerom dnevnog jelovnika. Treći: Individualni tromjesečni program regulacije tjelesne težine (procjena stupnja uhranjenosti, procjena prehrambenih navika, smjernice za prehranu + osobni plan prehrane za 10 tjedana). Četvrti: Tromjesečni program regulacije tjelesne težine u grupi (procjena stupnja uhranjenosti, procjena prehrambenih navika, smjernice za prehranu + osobni plan prehrane za 10 tjedana). Program pet: Plan i program prehrane za osobe sa specifičnim potrebama poput oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti, trudnica, sportaša, osoba starije životne dobi (procjena prehrambenih navika sa smjernicama).
Program 5+ je plan i program prehrane za osobe sa specifičnim potrebama poput oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti, trudnica, sportaša, osoba starije životne dobi (procjena prehrambenih navika sa smjernicama + osobni plan prehrane za 10 tjedana).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....