Četvrta je generacija vinara u obitelji i prva koja je svladala izazov potpunog rebrendiranja proizvoda. Vinogradi i vinarija Petra Crvika iz Komaja postali su sinonim za nagrađivana vina konavoskog vinogorja.
Nakon magisterija na Agronomskom fakultetu sa zvanjem enologa, Petar se u poslu oko loze usavršio toliko da je stalan gost i laureat na vinskim manifestacija kod nas i izvan granica. Od recentnih nagrada izdvaja zlatnu medalju za Vilin ples na prestižnom natjecanju Decanter u Londonu, gdje je ‘ubrao’ i srebro za Tezoro, te osvojio 92/100 boda za Blasius, narančasto(jantarno) macerirano vino od Malvasije. Crvikova vinarija nije gabaritna, već obiteljska, svi su na neki način uključeni u proizvodnju i plasman vrijedne kapljice.
Spoj Konavoskog polja i mora
Tradicija vinarije Crvik, prvog poslije Domovinskog rata obnovljenog konavoskog proizvodnog pogona, može se pratiti od 1897. Iako familija živi u Konavlima od 16. stoljeća, vinom se bave ‘tek’ posljednjih stotinjak, kad je Petrov pradjed Andro izgradio obiteljsku vinicu.
Godine 1993. Andro Crvik, treća generacija vinara u obitelji širi i modernizira proizvodnju, te počinje nizati nagrade struke. Vinarija Crvikovih smještena je u Komajima, na brežuljcima između Konavoskog polja i mora, gdje su mala krška polja prekrivena zemljom ‘crvenicom’.
Starosjedioci u Konavlima su i vlasnici Bratoš vina, tu su već petstotinjak godina. Današnja njihova vinarija smještena na Grudi, godišnje proizvede više od 15 tisuća boca. Osnivač Miho Bratoš pažnju je usmjerio na očuvanje autohtone sorte vinove loze dubrovačke malvasije i proizvodnju vrhunskoga hrvatskog vina na ‘spoju’ Konavoskoga polja i slanog morskog zraka.
Bratoš senior oživio je obiteljski vinograd i uz bijelu sortu dubrovačke malvasije, zasadio maraštinu i muškat žuti te crnu sortu merlot. Ručno branje grožđa u međuvremenu je zamijenila suvremena tehnologija, a Miha na kormilu vinarije sin Ante koji sa suprugom Renatom skrbi o vinogradu, podrumu, proizvodnji i prodaji vina kao i širenju poslovanja. Bratoš vina nude tri vrste bijeloga vina (dubrovačka malvasija, muškat žuti, maraština), crno vino (merlot) te rose (merlot).
Vino teče venama i u obitelji Miljas čije se vinarija smjestila na južnim obroncima Snježnice, u najstarijoj kući u Konavoskom polju, podignutoj potkraj 19. stoljeća. I tradicija je vinarstva u familiji starija od stoljeća, danas pod okriljem četvrtog naraštaja proizvode vrhunska vina od autohtonih sorti malvasije dubrovačke, grka, maraštine, crljenka i plavca maloga.
Fantazija prošeka
Na temeljima u agresiji spaljene kuće braća Miho i Ivo podižu novu modernu vinariju, obnavljaju stare vinograde, posebno stare sorte grk i malvasiju dubrovačku pred izumiranjem. Uspjeh ne izostaje, pa Miljasi 2001. među prvima u Konavlima dobivaju oznaku izvornosti za maraštinu i plavac Miljas.
Danas vinarija Miljas, pod vodstvom mladog enologa Zvonka Miljasa njeguje ponajbolja vina konavoskog vinogorja, a njihova vina Malvasija dubrovačka, Grk, Cuvée Blanc (Malvasija dubrovačka/Maraština), Maraština, Rosé (Crljenak/Plavac mali) i Plavac mali su neizostavni dio gastronomske ponude.
Konavoski vinar i enolog Niko Karaman, osvajač zlata sa svjetskog natjecanja ‘Svijet Malvasija’, nakon nagrade nije tražio ni počasti ni potpore, već samo jedno – nastavak njegovog projekta života, oživljavanja cijenjene vinske sorte poznate još iz doba Dubrovačke Republike koja se u jednom trenutku bila životno ugrožena. I tako je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i službeno je priznala VV-141, klon Malvasije dubrovačke od koje će u budućnosti nastajati novi plodonosni vinogradi. Genetika je, međutim, samo dio Karamanova interesa za vinskim sortama.
Niko sa suprugom, Zagrepčankom Anitom, u svom obiteljskom pogonu u Pridvorju, sustavno oživljava malvasiju. Usavršila se ova vinarska obitelj i u proizvodnji prošeka od malvasije, ekskluzivnog desertnog vina, gustog poput meda, pune arome i voćnih okusa. Objasnio je Niko kako se pravi prošek radi na suncu ili u hladu i suši na sasvim prirodan način u čemu i jest njegova prednost nad pomalo bezličnim industrijskim prošecima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....