Vijest je prošla ispod radara većini, ali ne i blatskim vinogradarima pogođenim iznenadnim zahlađenjem i mrazom koji je u noći s četvrtka na petak 30. travnja/ 1. svibnja 2026. uništio više od 40 posto vinograda gdje se uzgaja sorta Cetinka, Pošip, Rukatac, Plavac mali...
Nakon procjena šteta na terenu i zahtjeva načelnika Blata Jurica Petkovića, dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo je 13. svibnja donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode mraz na području Općine Blato. Poljoprivrednici koji su pretrpjeli štetu, mogu se javiti Općinskom povjerenstvu zaključno do četvrtka, 21. svibnja. Te noći početkom svibnja, temperature su se ozbiljno snizile i na krajnjem jugu koji je za dlaku izbjegao blatski scenarij, kaže nam vinar i enolog Niko Karaman:
- Mi smo se u Konavlima spasili za jedan stupanj. Izmjereno je dva iznad nule, da je bilo stupanj ili dva niže, ostali bismo bez potpunog uroda. U Blato je očito došao hladni zrak sa sjevera koji nije prodro do Konavala u potpunosti. Nisam bio tamo osobno na terenu, ali sam vidio slike iz Blata, mislim da šteta nije stopostotna, ostalo je i nešto zelenih izdanaka ali je mraz učinio svoje – kaže nam Karaman, pa objašnjava kakve su štete ako mladicu pogodi studen:
- Ako se to dogodi u fazi kad je mladica nekih dvadesetak do 30 centimetara, a mraz je bio dovoljno jak da strada grožđe, uroda onda neće biti. Prema slikama, tamo je upravo to slučaj, grožđe se smrznulo i od takvog grozda više nema berbe. On se jednostavno neće formirati u nešto što možeš ubrati u rujnu u berbi. A novi izboj koji krene mimo toga smrznutog neće dati rod. Iz tih pupova koji se naknadno pojave, neće biti grozda, biljka samo vegetira. Čak postoji opasnost da bude štetnih posljedica i sljedeću godinu jer se neće formirati prava mladica. Sam oporavak loze od posljedica mraza ovisi o razmjerima štete. Ako se smrznulo grožđe ove godine, neće biti berbe, a ono što krene nakon smrzavanja iz nekih novih pupova, ti pupovi u pravilu ne daju grožđe i opet će izostati berba ali će biti potencijala u tim mladicama za rezidbu sljedeće godine. A hoće li u toj rezidbi dogodine biti rodnih pupova, ostaje pitanje – kaže nam sugovornik koji je i sam 2017. na Malvasiji zbog polarne hladnoće imao stopostotnu štetu:
- Posljedice su bile teže jer nas je mraz pogodio ranije, 24. travnja. Ovo u Blatu je ipak došlo malo kasnije, pa su mladice već bile veće i jače. No ako je došlo do smrzavanja grozda, on se ne može oporaviti – kaže nam konavoski vinar.
Vremenske prognoze sad su preciznije, najavljuju se jače nepogode, zahlađenja...postoje li i koje su mjere prevencije kod takvih ekstrema, pitamo Karamana:
- Nekoliko je metoda zaštite vinograda, ali to su ogromna ulaganja. Prvo, kod osiguravajućih kuća postoje police da odštetu od mraza, ali kad se te svote preračunaju i usporede s onim što mi dobivamo u normalnoj sezoni od grožđa kroz vino kao finalni proizvod, iznosi su zanemarivi. Smiješni, prava mizerija, zato se ja i ne osiguravam. Nisam uopće u tom sustavu, Sjećam se te 2017. nakon što je loza postradala od zime, moj nasad je trebao dati 20 tona grožđa a nije bilo berbe, a rekli su mi da bih trebao dobiti obeštećenje od nekih 500 do 600 tadašnjih kuna, zahvalio sam se i odustao. Kad proglase elementarnu nepogodu, neki se nadaju pristojnim novcima, ali od toga ne bude ništa – govori nam konavoski vinar kojega pitamo i koja je najbolja prevencija u slučaju zahlađenja:
- Za zaštitu je najbolja metoda orošavanje. U vinogradima bi trebalo imati takve sustave navodnjavanja da se stovri led na lozi kad zahladi. Kako? Korištenjem prskalica koje će štititi lozu stvaranjem leda ispod kojeg se ona ne može smrznuti. Tome se pribjegava ako se očekuju temperature ispod nule, aktiviraju se orošivači. Oni na lozi stvore sloj leda koji se ujutro otopi, a da loza nije smrznuta. Postoji i sustav ventiliranja korištenjem ventilatora. Negdje 1970-tih i 1980-tih spašeni su nasadi agruma u Neretvi tako da je bivša JNA digla helikoptere koji su nad poljima stvorili vrtlog zraka. Jer kad puše vjetar, bez obzira na nisku temperaturu, nema rose pa nema ni smrzavanja. Stari Konavljani uvijek bi govorili ‘ ako puva vjetar, neće bit prekale i kad je hladno‘. Vjetar u biti stvara vrtlog koji štiti da nema rose. Jer ako se rosa stvori, ona se smrzne na grozdićima i mladicama i gotovo je. Postoji još i sustav plamenika, neki koriste plinske pa idu na traktorima kroz vinograd, pri čemu se stvara toplina. Ranije su to radili stari Konavljani, ali nisu imali plamenike, nego bi pruće od loze ostavljali sa strane baština i onda bi ga,kad bi vidjeli da će prekala, užegli da se razvije dim i toplina koja će barem donekle ublažiti štete od zime – objašnjava nam Niko Karaman.
Za kraj podsjeća kolege vinare da snize očekivanja:
- Kad proglase elementarnu nepogodu, misliš da ćeš nešto razumno dobiti, a nećeš ništa. Eventualno ćeš odraditi jedno prskanje u vinogradu i gotovo. Mi smo recimo na 5 hektara vinograda u konačnici kroz finalni proizvod izgubili 100 tisuća eura. A tebi daju protuvrijednost 500 kuna. Od osiguravateljskih kuća, potpora i elementarnih nepogoda mi proizvođači možemo pokriti samo minimalne troškove, ali kroz finalni proizvod nemamo ništa - zaključuje rezignirano.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....