Zlatno blago Korčule: dođite u Čaru, gdje pošip priča najljepšu vinsku priču

Sudbina vinara i vinogradara ovisi o vremenskoj prognozi, vinogradi su tvornice ispod neba, tako su govorili naši stari i imali su, naravno, pravo. Prošlogodišnja berba bila je kvalitetom iznimno dobra, no količinom nešto manja, a obilježile su je i rane jematve. Sve je to rezultiralo vrhunskim vinima koja se strpljivo i marljivo pripremaju u čarskim podrumima gdje ih uskoro čeka punjenje, a onda i distribucija diljem Hrvatske i Europe.

Dvije Decanterove platine

Poznato je već da otok njeguje, tehnički mudro gospodari i odlično promovira dvije autohtone sorte bijele vinove loze, grk koji tradicionalno raste na pjeskovitom lumbarajskom tlu na istoku Korčule te pošip koji raste u njenom središtu na Čarskom i Smokviškom poju. Vinograde koji su posadili djedovi i vinarije koje su pokrenuli očevi, danas preuzimaju sinovi i kćeri no na vrlo profesionalnoj razini. Korčula je oduvijek njegovala tradiciju proizvodnje vrlo dobih kućnih vina, a nove su generacije podigle priču na puno veću razinu u posljednjih 20 godina.

Na otoku danas imamo paletu mladih, obrazovanih vinara koji su definirali Korčulu kao vinsku dinastiju s pošipom kao vodećom i najpoznatijom domorodnom sortom. Otočna vinska scena odlikuje se nizom mladih, tehnički potkovanih i školovanih vinogradara i vinara koji su, unatoč zdravoj konkurenciji, uvijek spremni uskočiti savjetom ili konkretnom pomoći. Takav je narativ svrstao Korčulu u sam vrh svjetskih vinskih destinacija čemu svjedoče i čak dvije Decanterove platine za pošip (Zure) i grk (Bire) na položajima Defora.

U Čari stoljećima raste jedinstvena, autohtona sorta bijele vinove loze pošip. Pošip je nastao spontano i samoniklo križanjem dvije korčulanske sorte, bratkovine i blatske zlatarice. Legenda kaže da je nastao ispod šipka pa je desetljećima "ispod šipka", do "podšipak", na koncu preimenovan u pošip, a od punog grozda proizvodi se suho vino izraženih aroma marelice, šipka i smokve, zlatnožute boje i karakterističnog mirisa. Ova jedinstvena sorta voli toplo i sunčano ljeto pa se prošle godine zahvalila balansiranim kiselinama, umjerenim pH vrijednostima i visokim sladorima, a suša koja mu je osigurala kvalitetu, donijela mu je i nešto manji urod. Čaru s pravom možemo nazvati domovinom pošipa, jedinstveni položaji glasovitog polja daju prepoznatljiva kvalitetna i vrhunska vina koja se odlikuju svim jedinstvenim karakteristikama užeg proizvodnog prostora.

Savršen balans

Nije samo pošip sinonim za Čaru, već i vinarija Poljoprivredna zadruga Čara najveći proizvođač pošipa na otoku i to 40 godina, a njihove su etikete do danas stekle kultni status. Bez obzira pijete li Rukatac, svježi Pošip PZ Čara ili pošip Marko Polo, u vinima PZ Čare osjetit ćete savršen balans kiselina, arome mindela i gorke naranče kao i prepoznatljiv karakter drobljivog vapnenca. Rebranding i novi imidž etikete PZ Čare dobile su nakon glasovite i uspješne berbe 2019. godine, a kako nam otkriva Ante Tomić, upravitelj PZ Čare, i ove je godine berba bila uspješna, količinom nešto manja, ali kvalitetnom vrhunska. U podrumima trenutačno pripremaju oko 200 tisuća vrhunskog vina, punjenje je najavljeno krajem travnja, oko Uskrsa, a boce će završiti na stolovima diljem Europe i regije, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Povodom 40. rođendana PZ Čara, priprema se i nova, limitirana etiketa. Pojam sur lie zaštitili su Francuzi i više se u kontekstu vina odležanim na finim talozima ne smije spominjati, no upravo će takvog tipa biti nova, rođendanska etiketa PZ Čara.

"Povodom 40. obljetnice osnutka vinarije pripremamo novu etiketu, vino odležava u drvenim bačvama od hrastovine koje smo nabavili u Italiji. Nismo još spremni otkriti ime ni izgled etikete, ali najavljujemo kako ćemo to vino puniti krajem kolovoza i početkom rujna, a količine će biti ograničene", najavio je upravitelj Tomić.

Nedaleko pogona PZ Čara nalazi se nešto manja, obiteljska vinarija Šain-Marelić nastala 1996. godine na trudima i viziji djedova i očeva. Vinariju 2020. preuzimaju sinovi, rođaci Stojan Marelić i Dražen Šain te otpočetka proizvode samo pošip ostajući vjerni tradiciji i običajima.

Vinarija Šain-Marelić nalazi se na predjelu Čare naziva Sv. Ivan, u zgradi koja je izgrađena 1841. kao ljetnikovac. Pokraj nje je i kip svetog Ivana po kojem su nazvali dva pošipa. Imaju tri hektara vinograda, većina loza je na najboljoj mikrolokaciji Čare, a godišnja proizvode oko 25 tisuća litara, odnosno 33 tisuće boca. Mogu se pohvaliti s tri etikete, bazni Pošip Sv. Ivan, Pošip Sv. Ivan selekcija najboljeg grožđa s raznih lokacija te Moro.

Specifična berba

Veliko priznanje za čarsku vinariju stiglo je nedavno od Vinskog kluba, renomiranog hrvatskog, vinskog portala za kojeg 25 priznatih somelijera odabire 100 najboljih, hrvatskih vina. U kategoriji bijelih vina, bazni Pošip Sv. Ivan osvojio je visoko drugo mjesto. I ovogodišnja će berba, napominju iz vinarije, na stolove donijeti vrhunska vina.

"Berba 2024. je bila odlična, zadovoljni smo, vremenski uvjeti presudili su kvaliteti sirovine unatoč činjenici da je količina bila nešto manja. Prošlogodišnju smo berbu potrošili, u podrumima su spremna nova vina, a punjenje planiramo u travnju. Nadamo se u budućnosti proširiti etikete, ali i otvoriti kušaonicu kako bi posjetiteljima osigurali još ljepši doživljaj i priliku da uživaju u našim vinima", poručuju Stojan i Dražen.

Najmanju od ove tri, ali šarmantnu i izvornu vinariju Todor vode dva brata, Željko i Jurica Tomić uz pomoć svojih obitelji. U vinogradu su, kažu, od malih nogu. Kad ih nije imao tko čuvati, a to je bilo često, duge dane djetinjstva provodili su pomažući u polju pa im je vinogradarstvo i proizvodnja vina ušla u krv. Na 1,2 hektara, u glasovitom Čarskom polju točnu u srcu otoka, raste pošip i plavac mali Vinarije Todor. Prošlogodišnja je berba bila specifična, objašnjava Željko, ekstremno rana vegetacija, suša i visoke temperature, a s njima i visoki sladori te istodobno zahtjevi tržišta da bijela vina budu što laganija s najviše 13 posto alkohola, rezultirali su jednom od najranijih berba u povijesti otoka, jematva je bila gotovo 15 dana ranije nego što je uobičajeno. Ipak, Željko Tomić ističe kako je kvalitetom berba bila iznimno dobra pa će ove godine svojoj standardnoj ponudi, a to je svježi Pošip Todor, Plavac Todor i Perla, pošip odležan na talozima, dodati još jednu etiketu, a to je Rose Todor.

Obiteljska priča

"U podrumu je mirno, vina uskoro idu na bistrenje, a tijekom travnja i na punjenje. Teško je sad reći kakva će biti iduća berba, ovisi kakvo će biti proljeće, hoće li biti vlažno te kakvo će biti ljeto, hoće li biti sušno. Ovisi i kako ćemo doskočiti izazovima u vinogradu. Trenutačno smo u radovima, u cilju nam je napraviti prostor za posjetitelje kako bi mogli u miru kušati naša vina, a u budućnosti i kušaonicu s pogledom na Čarsko polje i Lastovo u daljini", najavio je Željko.

Vinarija Todor ime je dobila po obiteljskom nadimku, a ako pomnije pogledate etiketu, pronaći ćete na glagoljici ispisana imena Željkove i Juričine djece. Lijepa i autentična obiteljska priča ove godine bilježi i rast u proizvodnji pa se vinarija Todor može pohvaliti s 500 do 600 boca više nego prošle, proizvest će, ističe Željko, oko 7 tisuća boca.

Sudeći prema žaru i ljubavi s kojom čarski vinari pristupaju vinogradima i podrumima, za budućnost pošipa nema straha. Malo je poznato da je upravo pošip 1967. postalo prvo hrvatsko, bijelo vino sa zaštićenom zemljopisnim podrijetlom. Dapače, kao sorta pošip s godinama dobiva na važnosti pa ga se sve češće sadi i van otočnih položaja, no jasno je kako ćete najkvalitetniji pošip kušati baš na otoku Korčuli gdje je i "rođen". Najbolje ga je poslužiti uz bijelu ili sitnu, plavu ribu kao i uz školjke, škampe ili jastoga na buzaru, a nećete pogriješiti ni ako cukarin ili klašun umočite u ovo žuto zlato, kako ga na otoku često nazivaju.