Probijen tunel u istočnoj Hercegovini u sklopu projekta koji ugrožava dolinu Neretve

Probijen je tunel od 12,2 kilometra u istočnoj Hercegovini, dio vodno-energetskog projekta Gornji horizonti koji predviđa preusmjeravanje dijela voda, što bi moglo dovesti do većih ekoloških posljedica u pritocima i slivu rijeke Neretve. Tunel u čiju izgradnju je uloženo 67 milijuna eura, dio je sustava hidroelektrane Dabar, najznačajnijeg objekta unutar projekta Gornji horizonti.

Projekt čiju su realizaciju pokrenule vlasti u bivšoj Jugoslaviji, a nastavila Republika Srpska, obuhvaća izgradnju dvaju akumulacijskih jezera, triju hidroelektrana kao i niza tunela i kanala koji će omogućiti preusmjeravanje voda iz sliva Neretve u Trebišnjicu radi povećanja hidroenergetskog potencijala i proizvodnje električne energije.

Voda iz toga sustava završava u Platu, a Prema najavama investitora, Elektroprivrede Republike Srpske, puštanje hidroelektrane Dabar u rad očekuje se do 2027. godine. Zajedno s povećanjem elektroenergetskih kapaciteta, brojna ekološka udruženja i hidrološki stručnjaci upozoravaju na brojne štetne posljedice. Oni ističu da bi preusmjeravanje voda moglo dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave te narušavanja prirodne ravnoteže u slivu Neretve. Realizacija tog projekta povećava rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, osobito u delti i području Hutova blata. Znanstvene analize i međunarodni izvještaji upozoravaju da bi takve promjene mogle imati dugoročne posljedice po pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost područja koje ovisi o stalnom dotoku svježe vode iz Neretve i njezinih pritoka.

U istočnoj Hercegovini pohvalili su se kontroverznim projektom u medijima kako je probijanje tunela Nevesinje-Dabarsko polje, dužine 12.125 metara najteži je dio posla u okviru projekata Hidroelektrane "Dabar".