Kako otkriti oku nevidljive, ali ključne elemente koji nam pružaju dragocjene informacije o stanju okoliša ili razotkrivaju prilagodbu gena na promjene u njemu? Upravo se tim pitanjima bave dr. sc. Katja Magdić Košićek i dr. sc. Eva Šatović Vukšić s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sklopu dvaju projekata koje financijski podržava Zaklada ADRIS.
Znanstvenice koriste kukce, dagnje i med kao moćne biološke detektore, otkrivajući skrivene aspekte ekosustava. Dok jedan tim proučava kako dagnje i med mogu služiti kao prirodni indikatori zdravlja okoliša, drugi se usmjerava na dekodiranje genetskih tajni kukca poznatog kao žuti brašnar. Oba istraživanja povezuje zajednički cilj: bolje razumijevanje i zaštita prirodnog svijeta koji nas okružuje.
Med i dagnje - prirodni detektivi onečišćenja ekosustava
Radioaktivnost je prirodna pojava, prisutna od početka svemira, a dio je tla, vode i zraka. Naše tijelo sadrži otprilike 5.000 atoma koji se raspadaju svake sekunde, proizvodeći prirodno zračenje. Evolucija nas je opremila mehanizmima prilagodbe na ove uvjete, no važno je pratiti moguća onečišćenja radioaktivnim tvarima.
Dr. sc. Katja Magdić Košićek vodi istraživanje "Dagnje i med kao bioindikatori radioaktivnosti morskog i kopnenog okoliša" na poluotoku Pelješcu. Ova istraživanja koriste pčele i dagnje kao prirodne inspektore zagađenja.
Pčele, kao kopneni inspektori, dnevno posjećuju stotine cvjetova i nektarom u košnice donose i mikroskopske čestice iz okoliša, uključujući radionuklide. Tako med postaje prirodni detektor radioaktivnosti određenog područja. Osim prirodnih radionuklida, poput polonija, med može sadržavati i umjetne, poput radioaktivnog cezija, koji se u okolišu pojavljuju kao posljedica ljudskih aktivnosti.
Dagnje, s druge strane, filtriraju do 80 litara morske vode dnevno, prikupljajući hranjive tvari, ali i tragove onečišćenja, poput teških metala i radioaktivnih tvari. Njihova sposobnost filtracije čini ih izuzetnim bioindikatorima za praćenje stanja morskog ekosustava.
-Zdravlje okoliša ključno je za očuvanje zdravlja ljudi, a ovo istraživanje pruža cjelovite podatke o kretanju radionuklida u moru i na kopnu Pelješca. Dobiveni rezultati poslužit će kao temelj za buduće praćenje radioaktivnosti u drugim dijelovima Hrvatske, što je posebno važno u svjetlu globalnih događaja poput rata u Ukrajini i povećane potrebe za pouzdanim praćenjem potencijalnih zagađenja," zaključila je dr. sc. Katja Magdić Košiček, znanstvenica u Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a.
Genetske tajne žutog brašnara - ključ za razumijevanje evolucije
Osim pčela i dagnji, znanstvenicima u otkrivanju prilagodbi života pomaže i kukac žuti brašnar. Ovo istraživanje vodi dr. sc. Eva Šatović Vukšić iz Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a.
Žuti brašnar vodi dvostruki život: dok s jedne strane predstavlja štetnika u skladištima hrane, s druge strane sve više dobiva na važnosti kao izvor proteina u prehrani životinja i ljudi. Europska unija je 2022. godine odobrila njegovu upotrebu u ljudskoj prehrani, što dodatno naglašava potrebu za boljim razumijevanjem njegove biologije.
Genom žutog brašnara možemo zamisliti kao golemu knjižnicu punu knjiga. Dok su neke dobro poznate, druge su prava zagonetka. Među njima su satelitne DNA (satDNA) - segmenti genoma čija funkcija još uvijek nije potpuno razjašnjena.
Projekt "Rasvjetljavanje uloga ‘tamne materije‘ u funkcioniranju genoma gospodarski važnog kukca kornjaša Tenebrio molitor" usmjeren je na analizu tih tajanstvenih genetskih sekvenci. Znanstvenici proučavaju gdje se nalaze, kako se ponašaju i kakvu ulogu imaju u prilagodbi organizma na stres i razvoj.
-Naša istraživanja mogla bi otkriti skrivene mehanizme koji omogućuju ovom kukcu da se tako dobro prilagođava različitim uvjetima. Razumijevanje tih mehanizama nam može pomoći i da shvatimo kako genomi funkcioniraju i evoluiraju. Također, proučavanje ovog kukca pomaže nam da bolje razumijemo biologiju insekata, njihov razvoj i preživljenje, prednosti i rizike, generirajući informacije vrijedne za poljoprivredu, ekologiju i prehrambenu industriju zaključila je dr. Šatović Vukšić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....