"Suđenje u Nürnbergu" Stanleyja Kramera iz 1961. s razlogom se nalazi na listama najboljih sudskih drama u povijesti. Nadmašiti "Judgment at Nuremberg" nije nimalo lako, ali čini se da to James Vanderbilt (scenarist sjajnog Fincherovog "Zodijaka", redatelj solidne "Istine" s Robertom Redfordom) ni ne pokušava s novim filmom na istu temu. Vanderbiltov "Nuremberg", inspiriran knjigom "The Nazi and the Psychiatrist" Jacka El-Haija, više je snimljen da progovori o današnjici u formi filmske dramatizacije povijesti.
Pušten u kina (najprije američka i britanska) u godini kad se obilježava 80. obljetnica kraja Drugog svjetskog rata, "Nuremberg" želi upozoriti na neke nove diktature koje mogu dovesti (i već dovode) do sijanja mržnje, fašizma i, posljedično, genocida i ratnih zločina. "Nuremberg" posredno zrcali užase iz Ukrajine, Gaze... i tajming filma je u tom smislu iznimno pogođen.
No, Vanderbilt snima "Nuremberg" kao lekciju iz povijesti i poštenu dramu važne teme u stilu američke kinematografije devedesetih koja bi nekoć bila zicer za oskarovske nominacije u važnijim kategorijama, a usmjerena je na zreliju publiku pa ne iznenađuje da je kinodvorana "Cineworlda" na Leicester Squareu bila pretežno ispunjena starijim gledateljima.
Koliko su devedesete otisnute u Vanderbiltovu potvrđuje i izjava Burtona C. Andrusa (John Slattery), komandanta zatvora u Nurembergu. "Dobrodošli u Nuremberg", kaže Andrus, podsjećajući na zvučnu parolu "Welcome to The Rock" Seana Conneryja iz "Hridi".
Andrus je uputio dobrodošlicu američkom psihijatru Jacku Kelleyju (dobitnik zlatnog kipića Rami Malek) koji je stigao u njemački grad kako bi prije "suđenja stoljeća" evaluirao naciste predvođene Hitlerovom "desnom rukom" i "vođom nacije u egzilu" Hermannom Göringom (oskarovac Russell Crowe).
Film podsjeća na to kako je suđenje nacistima bilo prijelomno jer zločini protiv čovječnosti nisu dotad bili kodificirani i mnogi su očekivali da će nacisti biti strijeljani, ali priča je, sukladno nazivu knjige, fokusirana na odnos Kelleyja i Göringa. Kelly je imao motivaciju da dozna odgovore na pitanja "Što ako bismo mogli secirati zlo?" odnosno "Što ove ljude razlikuje od svih ostalih, što im je omogućilo da počine zločine koje su počinili i po čemu se Nijemci razlikuju od nas?", a računao je i da će o slučaju napisati knjigu.
Njegov odnos s Göringom podsjeća na onaj agentice Clarice i Hannibala Lectera u "Kad jaganjci utihnu". Crowe je u ponajboljem izdanju u novije vrijeme s nijansiranom ulogom monstruma s ljudskim licem, visokointeligentnog narcisa, karizmatika i šarmera, podsjećajući zaboravne da je svojedobno bio jedan od najuzbudljivijih glumaca na svijetu ("Romper Stomper", "L.A. povjerljivo", "Probuđena savjest", "Gladijator"...).
Göring se u jednom trenutku suprostavi Kellyjevim napadima i bocne Ameriku, referiravši se na Hirošimu: "Jednim pritiskom na gumb raspršite 150.000 Japanaca, a sada se usuđujete suditi mi za ratne zločine?". Ipak, Vanderbilt se ne udaljava puno od centralne teme koju potencira krajnje neugodnim stvarnim dokumentarističkim snimkama iz "logora smrti" prije završne faze suđenja i odašiljanja aktualne poruke povijesnog filma i o sadašnjosti. "Dogodilo se ovdje jer su ljudi to omogućili, jer se nisu suprotstavili dok nije bilo prekasno".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....