Oduševljeni Marvelovim stripovima u "EKS-u", klinci osamdesetih su u naslovu "Poljubac žene pauka" vidjeli film o njihovu dragom superheroju Spideyju i Spider-Woman. No, "Kiss Of The Spiderwoman" iz 1985. ispao je krajnja suprotnost očekivanim avanturama Čovjeka-pauka, film za stariju i zreliju publiku ostavljen na čeki za gledanje nekih desetak godina kasnije.
Bila je to opora zatvorska drama o dvojici političkih zatvorenika koji se zbližavaju u brazilskoj ćeliji dok jedan od njih prepričava priču (izmišljenog) starog romantičnog trilera kako bi lakše preživjeli stvarnost. Četrdeset godina kasnije, moguće da su neki novi klinci imali slična očekivanja od moderne verzije "Poljupca žene pauka" ("Kiss Of The Spiderwoman").
Možda su, recimo, očekivali nesuđeni nastavak blckbustera "Madame Web", fokusiran na lik Spider-žene u tijelu Sydney Sweeney. Opet ništa od toga. Međutim, novi "Poljubac žene pauka" nešto je prijemčiviji mlađim gledateljima, ako ne i klincima, svakako nemjerljivo eskapističkiji od starog filma.
Dok je taj "Kiss Of The Spider Woman" bio inspiriran istoimenim romanom Manuela Puiga iz 1976., ovaj inspiraciju crpi od broadwayskog mjuzikla Johna Kandera (glazba) i Freda Ebba (stihovi) iz 1992., ovjenčanog nagradom Tony i nastalog po knjizi Terrencea McNallyja koji je, pak, nadahnut izvornim predloškom.
Stari film režirao je argentinski art filmaš Hector Babenco, scenarij napisao Leonard Schrader (Paulov brat), a u njemu su glumili Oscarom nagrađeni William Hurt, Raul Julia i Sonia Braga. S druge strane, novi film je napisao i režirao komercijalno nastrojeni Bill Condon ("Komadi iz snova", zadnja dva "Sumraka", "Ljepotica i zvijer"), i to sa zvjezdanom Jennifer Lopez, Diegom Lunom i Tonatiuhom Elizarrarazom u glavnim ulogama.
Film iz 1985. inzistirao je na mraku zatvorske ćelije i eskapističko svjetlo povremeno tražio u vizualiziranoj mašti zatvorenika. A film iz 2025. češće prekida mrak i kontrastira ga svjetlom klasičnog mjuzikla, kad jedan zatvorenik počne prepričavati drugom svoj omiljeni "movie" s pjesmom, plesom, romansom i prokletstvom (za ovo je zaslužna titularna Žena pauk).
Granica između zbilje i fantazije dodatno je zamagljena nakon što obojicu zamisli u tom filmu uz Auroru koju glumi glamurozna zvijezda Ingrid Luna u tumačenju Lopez (tijelo i cjelov lijepe Jennifer). Ipak, priča je ostala manje-više ista, samo relocirana iz Brazila u Argentinu, u posljednje dane tzv. Prljavog rata i vojne hunte, kad su mnogi ljudi bili ubijeni ili utamničeni.
Među potonje spada Valentin (Luna; revolucionar kao u "Rogue One" i "Andoru"), kao i Molina (Tonatiuh), prvi zatvoren zbog politike, drugi zbog (trans)seksualnosti, uz dodatak da doušnički izvuče informacije od cimera iz ćelije. Politika je kod Condona svedena mahom na fusnotu.
Kod Babenca je čak i zamišljeni film bio politički u formi naci-propagande, da ne govorimo koliko je njegov "Poljubac žene pauka" bio "queerovski" radikalan i razbijao tabue u prikazu homoseksual(a)ca, a i imao bolje oslikane likove i glumačke izvedbe.
Condon naizgled koristi društveno-politički podtekst isključivo na oskarovskom LGBTQ+ valu "Emilije Perez" (trans osoba kao glavni lik ovdje u tumačenju "queer" glumca, izmjena mračne drame i šarenog mjuzikla), preferirajući metafilmski i koncept filma unutar filma te "meta" ulogu Lopez.
Dualna priroda "Kiss Of The Spider Woman" zato nije ujednačena, tj. između prizemljene drame i povišenog mjuzikla vlada nerazmjer, što se odražava na ritam. Prošlo je dosta vremena otkako je Condon režirao svedenije drame ("Bogovi i čudovišta", "Kinsey") nakon što je ušao u viskobudžetnu ligu, i to se osjeti. Redatelju je drama mahom interludij između dvije plesne točke (napisao je scenarij "Chicaga" i "Najvećeg showmana").
Plesne točke su atraktivne i almodovarovski jarko kolorirane, no pjesme Kandera i Ebba ("Cabaret", "Chicago") ne lijepe se za uho onako kao što fotografija Tobiasa A. Schliesslera ostaje u oku, slaveći mjuzikle u "veličanstvenom technicoloru", ali i filmove uopće u kojima traži utjehu od "razočaravajuće stvarnosti". "Poljubac žene pauka" najbolji je u tome, odavanju počasti snazi filma i kinematografiji kao (sedmoj) umjetnosti eskapizma i fantazije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....