Priznanje za životno djelo 2026. Europska filmska akademija/EFA dodijelit će legendarnoj Norvežanki Liv Ullmann (r. 1938.). Diva europskog filma, jedna od najvećih u povijesti, zaslužila je počasnog EU Oscara za jedinstveni doprinos svijetu sedme umjetnosti kroz izvanredan glumački opus, ponajprije u filmovima velikog švedskog režisera Ingmara Bergmana, ali i filmaški (okušala se i sama kao redateljica, scenaristica).
"Ullmann je pomogla oblikovati naše razumijevanje europskog filma", stoji u priopćenju Europske filmske akademije. Osvojila je gotovo sve nagrade koje postoje, među kojima su počasne norveške i švedske Amanda i Guldbagge, zatim one na festivalima u Kopenhagenu, Göteborgu, Karlovim Varyma i San Sebastianu, priznanje EFA-e za europsko postignuće u svjetskoj kinematografiji i počasnog Oscara.
Zanimljivo je da je Liv rođena u Tokiju i odrasla u Kanadi prije nego što se preselila u Norvešku s majkom i sestrom. Pridružila se ansamblu Norveškog nacionalnog kazališta u Oslu nakon glumačke škole i već je bila priznata glumica kada je sredinom šezdesetih upoznala Bergmana.
Uloge u Bergmanovim filmovima, pored Bibi Andersson, Maxa von Sydowa i Erlanda Josephsona, donijele su joj međunarodnu slavu i priznanje. Sjetimo se samo remek-djela "Persona" (1966.) i njezine fenomenalne uloge nijeme glumice Elisabet Vogler čije se lice u jednom kadru, općem mjestu kinematografije, pretapa s onim kolegice Andersson.
Bila je sjajna i kao bivša violinistica Eva Rosenberg u "Sramoti" (1968.) te kao žena u posjetu umirućoj sestri u filmu "Krici i šaputanja" (1972.); za potonju ulogu osvojila je posebnu talijansku nagradu David di Donatello. Uslijedila je jednako impresivna izvedba u "Prizorima iz bračnog života" (1974.); bila je izvrsna kao supruga Marianne i dobila je nominaciju za BAFTA-u, a osvojila je i talijansku nagradu David di Donatello za najbolju stranu glumicu.
Za ulogu psihijatrice Jenny Isaksson u filmu "Licem u lice" (1976.) bila je, pak, nominirana za BAFTA-u i Oscara. Ponajbolji nastup, ovjenčan još jednom nagradom David di Donatello, ostvarila je u "Jesenskoj sonati" (1978.) kao odana supruga, majka i njegovateljica koja, nakon sedam godina razdvojenosti, poziva u posjet svoju mamu, svjetski poznatu pijanisticu.
Značajne filmove snimila je i s Janom Troellom ("Nova zemlja"), s naglaskom na "Iseljenike" (1971.) koji su joj donijeli prvu nominaciju za Oscara, kao i s Maurom Bologninijem ("Zbogom, Moskvo"; također ovjenčana nagradom David di Donatello).
Kao redateljica, Ullmann je debitirala filmom "Sofie" (1992.) o životu Židovke u Kopenhagenu od 1886. do 1907., nakon čega je uslijedila adaptacija povijesnog epa "Kristin Lavransdatter" (1995.) o dobitnici Nobelove nagrade, smještenog u Norvešku 14. stoljeća, te "Privatne ispovijesti" (1996.) po Bergmanovu scenariju na temu nesavršenog braka za koju je angažirala Von Sydowa.
Njezin film "Faithless" (2000.) premijerno je prikazan u konkurenciji Cannesa i nominiran za španjolsku nagradu Goya. Najpoznatiju režiju ostvarila je s "Gospođicom Julie" (2014.), s Colinom Farrellom i Jessicom Chastain. Liv će biti počasna gošća na 38. dodjeli Europskih filmskih nagrada 17. siječnja 2026. u Berlinu, gdje će joj priznanje za životno djelo biti uručeno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....