Drama ‘Požari‘ suvremenog libanonsko-kanadskog autora Wajdija Mouawada, dobitnika brojnih svjetskih prizananja i Velike nagrade za kazalište Francuske akademije, epska je priča koja kroz sudbinu brata i sestre istražuje traume rata, egzil i obiteljske tajne. Na pozornici splitskog HNK premijerno će se izvesti 24. siječnja u režiji Ivana Plazibata, a uoči njene izvedbe autorski tim predstavljen je na konferenciji za novinare.
Prvu premijeru u njegovom mandatu najavio je v.d. intendanta Božo Župić, a umjesto v.d. ravnatelja Drame Siniše Popovića, koji još uvijek nije zagrebačku adresu zamijenio splitskom, novinarima se obratila Jelena Bosančić, viša savjetnica za operu, balet i dramu:
- Autor Mouawad piše jer ne zna kako šutjeti o boli, a svima se urezala njegova rečenica da je "djetinjstvo nož zaboden u grlo". U ovoj drami koja govori o ratu, obiteljskoj traumi, egzilu i potrazi za identitetom možemo se pronaći i mi na ovim našim prostorima.
Imali smo dobru suradnju s autorskim timom i nastojali smo ugasiti sve produkcijske "požare" kako bi predstava izašla na vrijeme. Imamo najpotentniji glumački ansambl u državi i njegova emocionalna snaga će se vidjeti u ovoj predstavi – rekla je Bosančić.
Redatelj Ivan Plazibat je naglasio da je kazališni komad kao ovaj nešto što pripada nacionalnom teatru zbog formata predstave:
- Riječ je o velikoj predstavi u kojoj glumi šesnaest glumaca svih generacija – od nekih koji debitiraju kao Ira Osibov, preko onih koji su kičma ansambla do Filipa Radoša koji gostuje kao umirovljenik.
Ovo je kombinacija velike freske i intimne priče. "Djetinstvo je nož zaboden u grlo" je možda intimna rečenica koja je potakla Mouawada da ispriča ovu priču jer je kao dječak morao napustiti Bejrut i otići u egzil u Kanadu. Negdje putem je nastala priča koja se bavi problemom na koji način povijest i društvo ulaze u naše živote, te kako osmisliti egzistenciju u društvima koja su razorena zbog sukoba? On je autor koji živu ranu povijesti zna napraviti kazališno, kroz riječ.
Drago mi je da ću opet imati predstavu u HNK Split – kazao je redatelj.
Glumci Petra Kovačić Botić i Stipe Jelaska igraju sestru i brata blizance koji nakon smrti majke moraju ispoštivati njenu pomalo bizarnu oporuku i tako dolaze do nekih obiteljskih istina.
- Mouawad piše modernim stilom, kombinacijom zapadnjačkog detektivskog stila i trilerovskog zapleta, te antičke tragedije. Djelo osim što nosi poruku o snazi ljubavi, pomirenju i oprostu sebi i drugima, govori i o važnosti obrazovanja.
Stipe Jelaska istakao je razumijevanje između njega i redatelja s kojim radi prvi put.
Katarina Romac igra ulogu majke u drami:
- Snaga ovog teksta leži u piščevoj genijalnoj namjeri da povijesne događaje vrlo vješto stavi u fikciju. Govori o tome kolika je snaga zla i da je zlo univerzalno. Kako se čovjek nosi sa ratnom traumom?
Drama je smeštena u vremenu dužem od 40 godina. Majka je ta koja čini prekretnicu kada odbija živjeti po zakonima koji su vrijedili, odlazi sa sela i odlučuje se obrazovati. Odluči naučiti misliti svojom glavom i brinuti se o sebi kako bi to prenijela narednim naraštajima.
Trpimir Jurkić igra ulogu bilježnika, pokretača priče koji zna više od djece kojoj čita sadržaj oporuke njihove majke:
- U tematskom smislu ovo je možda jedna od najbolnijih predstava koje sam radio. Ali tako treba, kazalište vidim kao prostor iskupljenja.
Zatrpani smo svakodnevno strahotama nasilja, no sve je još strašnije kad sve svedeš na sudbinu pojedinca i to je ono što je u ovoj predstavi najbolnije.
Vjerujem da će publika prepoznati vrijednost predstave, ne kao tek puku dozu crnila, nego kao tešku priču koja u sebi nosi moć iskupljenja.
Filip Radoš naglasio je smisao traganja u životu za istinom: da li je reći, kako i kako će je netko poslije primiti?
Mlada glumica Ira Osibov u svom prvom iskustvu pripremanja predstave s velikim ansamblom naglasila je da se glumce poticalo na slobodno istraživanje teksta i vlastitih likova, te da je znatiželja prožimala cijeli proces.
Kostimografkinja Petra Pavičić i scenografkinja Zdravka Ivandija Kirigin nisu u vizualu pokušavale dočarati konkretno mjesto i vrijeme radnje na Bliskom istoku, nego su kostimima i scenom podcrtali univerzalnost priče.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....