‘Ježeva kućica’, kultna basna u stihovima Branka Ćopića, mijenjala je ilustratora i jezik, bila micana iz lektire, a opstala je zahvaljujući čitateljima kojima je uljepšala djetinjstva, a u vrijeme izbjeglištva sjećala ih je na vlastite i

Evo, navršio je jež punih sedamdeset godina. Opasan je lovac s trista kopalja, a netom ga se spomene, svatko se raznježi.

Svi su čitali “Ježevu kućicu”. Mnogi su je cijelu znali napamet. Nabavili su je za svoju djecu, pa i za unučad. Ta lijepa basna u stihu Branka Ćopića, rođenog u Bosni točno na Novu godinu 1915., nadživjela je i preživjela polemike o tome treba li se naći na popisu školske lektire, treba li je čitati u originalu na srpskom ili pak na hrvatskom.

“Ježeva kućica” izborila se za opstanak, sačuvali su je čitatelji čija je djetinjstva uljepšala i to je za jedno književno djelo najbolja ocjena.

Priča o Ježurki Ježiću, koji ne želi nakon ručka prespavati kod lisice, nego bi se radije dohvatio svoga krova i svoje posteljice od suhog lišća, doživjela...