Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska godinama surađuju na zaštiti mladih u digitalnom prostoru, a njihova platforma #BoljiOnline postala je glavno mjesto za edukaciju o sigurnosti na mreži.
Zadnja kampanja "Dječja posla" podsjeća nas da ono što se događa online ima itekako stvarne posljedice. Kako bi roditeljima olakšali teške teme, stručnjaci Centra za sigurniji internet osmislili su kartice "Razgovor koji trebaš započeti". To su jednostavna pitanja i savjeti psihologa koji pomažu da kroz opušten razgovor s djecom gradiš povjerenje i sigurnije digitalne navike.
Kako bi roditelji i djeca shvatili važnost zaštite djece i mladih u virtualnom prostoru, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska proveli su nacionalno istraživanje o vršnjačkom i elektroničkom nasilju među djecom viših razreda osnovnih škola u Hrvatskoj s ciljem dobivanja jasne slike o tome kako djeca u višim razredima osnovnih škola u Hrvatskoj doživljavaju i čine nasilje uživo i online. Nacionalno istraživanje o vršnjačkom nasilju i cyberbullyingu među učenicima osnovnih škola pokazalo je zabrinjavajuće trendove, ali i dvije ključne poruke roditeljima.
Prvo upozorenje je da je tišina jedan od najvećih problema – više od polovice djece nasilje ne bi nikome prijavilo, iako istodobno tvrde da imaju povjerenja u odrasle. To roditeljima jasno poručuje da povjerenje nije dovoljno samo deklarativno, nego da djecu treba aktivno osnaživati, ohrabrivati i učiti kako i kome prijaviti nasilje, bez straha od posljedica.
Drugo, istraživanje naglašava da je sprječavanje vršnjačkog nasilja i cyberbullyinga zajednička odgovornost. Roditelji, zajedno s nastavnicima, stručnim službama i samom djecom, trebaju graditi kulturu povjerenja i digitalne sigurnosti. Djeci se mora poslati jasna poruka da će, ako prijave nasilje, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu ili umanjivanje problema, objašnjava Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Zabrinjavajući trendovi
Neki od zabrinjavajućih trendova koje je istraživanje otkrilo su i da je nasilje učestalo, kao i da ga djeca češće doživljavaju u višim razredima. Tako je, primjerice, istraživanje pokazalo da više od 34 % učenika doživljava elektroničko nasilje barem jednom mjesečno, a četvrtina (24,1 posto) ga u istom periodu počini. Posebno zabrinjava činjenica da je više od četvrtine učenika barem jednom primilo seksualne ili neprimjerene sadržaje od nepoznatih osoba putem interneta. Jednako zabrinjavajući su i podatci koji otkrivaju kako gotovo svako sedmo dijete dogovara susret s osobom upoznatom online, ali i to da više od polovice djece nasilje ne bi nikome prijavilo. Ipak, nije sve tako crno, jer ima i ohrabrujućih podataka iz istraživanja.
Ohrabrujuće su upravo brojke koje pokazuju da škola za većinu djece ipak predstavlja sigurno i stabilno okruženje. Više od dvije trećine učenika navodi da su zadovoljni svojim iskustvom u školi, što govori o pozitivnoj školskoj klimi i odnosima koje djeca ondje grade. Još je važniji podatak o osjećaju sigurnosti: 87,5 % učenika osjeća se sigurno na putu do škole i natrag, a 80 % njih osjeća se sigurno unutar škole. Za nas koji se izravno bavimo problemom vršnjačkog nasilja i cyberbullyinga, ti su rezultati ohrabrujući jer potvrđuju da škole u većini slučajeva uspijevaju pružiti osjećaj zaštite, povjerenja i stabilnosti, na čemu se dalje mogu graditi preventivni programi i dodatne mjere podrške – objasnio je Ramljak. Kako kaže Ramljak, iz iskustva s terena i rada s više od 1700 roditelja kroz predavanja i radionice, primjećuju da su roditelji danas svjesniji online rizika nego prije nekoliko godina.
Ipak, zbog straha od nepoznatog i neizvjesnosti, dio njih te teme potiskuje i vjeruje da se nasilje putem interneta "ne može dogoditi baš njihovu djetetu". S druge strane, postoji i velik broj savjesnih roditelja koji nam se redovito javljaju za pomoć. Iako smo kao društvo postali svjesniji digitalnih opasnosti, roditeljima i dalje nedostaje edukacije, osobito o konkretnim rizicima i o tome kako razgovarati s djecom, jer često osjećaju da djeca imaju više znanja od njih – ističe Ramljak.
Sve više poziva
Na njihovu Helpline liniju češće se telefonom javljaju roditelji, najčešće zbog zabrinutosti oko prekomjernog igranja videoigara, dok se djeca češće javljaju e-mailom. U 2025. godini zabilježili su više od 1200 poziva, što je 30 % više nego godinu ranije.
– Djeca nam se svakako javljaju, a kada nam se obrate, nikada ih ne forsiramo. Imali smo i vrlo teške slučajeve, poput seksualne iznude fotografijama maloljetne djece, gdje su se djeca bojala povjeriti roditeljima. Takve se situacije ne rješavaju jednim razgovorom, nego postupnim stvaranjem odnosa u kojem dijete osjeća da je sigurno. Djeci jasno poručujemo da nisu kriva, da nisu sama i da nisu prva kojoj se to dogodilo. Educiramo ih o učestalosti takvih situacija, zajedno prolazimo najbolji i najgori mogući scenarij, gradimo osjećaj sigurnosti i savjetodavno ih pratimo. Imamo pozitivna iskustva u kojima se dijete, nakon toga, zajedno s roditeljem odluči javiti i prijaviti slučaj.
Posebno je važno djeci validirati sve osjećaje koje tada prolaze, a to su strah, ljutnja, sram ili krivnja i dati im dopuštenje da se tako osjećaju. Tek nakon toga moguće je krenuti u rješavanje situacije. Naravno, kada procijenimo neposrednu ugroženost interesa djeteta, postupamo u skladu s protokolima, ali to djetetu uvijek jasno komuniciramo, uz poruku da to činimo jer nam je do njegove sigurnosti istinski stalo – kaže Ramljak.
Nema univerzalnog recepta
Ne postoji magično rješenje ni univerzalni recept koji bi u potpunosti zaštitio djecu od vršnjačkog nasilja i cyberbullyinga, kao što ga nema ni za bilo koji odnos koji gradimo i njegujemo. Upravo zato važno je krenuti od odnosa i povezanosti s djetetom. Roditeljima savjetujemo da se uključe u online svijet svoje djece te da se za njega interesiraju, razgovaraju s djecom, pitaju ih što rade na internetu, pa i da s njima zaigraju neku videoigru. To često može biti odličan povod za razgovor i jačanje povjerenja. Jednako tako, jasne granice u digitalnom prostoru važne su kao i one u svakodnevnom roditeljstvu. U tome mogu pomoći aplikacije za roditeljsku kontrolu ili, kod mlađe djece, Obiteljski ugovor koji smo u Centru za sigurniji internet izradili i možete ga besplatno preuzeti na poveznici. Svjesni smo da je često najlakše reći "razgovarajte s djecom", ali znamo i koliko to danas može biti zahtjevno, osobito kada se roditelji osjećaju nesigurno u vlastito znanje. Upravo kroz iskreno povezivanje s djetetom otvara se prostor za razgovor i za povjeravanje onda kada se dogode i teške online situacije – kaže Ramljak.
Isto tako, upozorava Ramljak, ne postoji jedan jasan znak po kojem roditelji mogu sa sigurnošću znati da je dijete žrtva nasilja, no iz prakse znaju da je ključ u uočavanju promjena. Svako se dijete ponaša drugačije, ali izražene promjene u raspoloženju, ponašanju ili odnosu prema internetu uvijek zaslužuju pažnju.
Kod djece koja su možda doživjela elektroničko nasilje često se primjećuje nagla promjena u korištenju interneta, dijete ili izbjegava mobitel i računalo ili, suprotno tome, provodi znatno više vremena online. Mogu se javiti nervoza i stres pri čitanju poruka, skrivanje ekrana, izbjegavanje razgovora o internetu, brisanje ili otvaranje novih profila te spominjanje nepoznatih osoba ili velik broj novih online kontakata, navodi primjere Ramljak.
Komunikacija je ključ
Kada roditelji primijete da je riječ o cyberbullyingu, najvažnije je krenuti iz odnosa. Djetetu treba pokazati razumijevanje i jasno mu poručiti da nije krivo za ono što mu se događa, bez okrivljavanja ili ispitivanja koje može dodatno zatvoriti komunikaciju. Ključno je stvoriti osjećaj sigurnosti i povjerenja, kako bi dijete znalo da nije samo i da ima podršku.
Nadalje, navodi Ramljak, u praktičnom smislu važno je sačuvati dokaze – poruke, snimke zaslona, komentare – te nasilje prijaviti nadležnim institucijama ili platformama na kojima se događa.
Najvažnija poruka koju dijete treba dobiti jest da postoji izlaz, da nasilje može i mora stati te da će odrasli preuzeti odgovornost za zaštitu, kako bi se dijete moglo ponovno osjećati sigurno – i online i offline – ističe Ramljak.
Razumijevanje digitalnog svijeta u kojem djeca odrastaju ne mora biti izazov koji prolazite sami. Platforma #BoljiOnline, nastala u partnerstvu A1 Hrvatska i Centra za sigurniji internet, nudi konkretne alate za premošćivanje generacijskog jaza.
Kako biste potaknuli međusobno razumijevanje i otvorili prostor za iskren razgovor, iskoristite kartice "Razgovor koji trebaš započeti". Ova pitanja, koja su pažljivo pripremili stručnjaci, pomažu roditeljima i djeci da zajednički istraže online svijet na siguran i podržavajući način.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....