Suprotno uvriježenom mišljenju, Dekanove nagrade nisu vezane samo uz prosjek ocjena. Pia Midžor, dobitnica Dekanove nagrade 2025. sa studija Kiparstva na splitskoj Umjetničkoj akademiji otkrila nam je koja je priča iza nagrade koja je njoj pripala na nedavnom Danu akademije.
25-godišnja Pia u Splitu je završila tri godine srednje Umjetničke škole, a četvrtu u Zagrebu. Iako se nećkala između upisa u Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i Umjetničke Akademije Split (UMAS), odluka je ipak pala na UMAS. Tamo su profesori, kaže Midžor, "starog kova", a budući da se ona htjela držati tradicije, odabrala je UMAS.
Fakultet je za nju, govori Midžor, bio "predivno iskustvo". Naglašava kako su njeni kolege bili jedni drugima velika potpora. Velik problem predstavljalo joj je razdoblje lockdowna, budući da nije imala prilike izrađivati fizičke radove. Međutim, nakon završetka lockdowna, navodi kako joj je iskustvo na fakultetu bilo odlično, ponajviše zbog izložbi. Midžor naglašava kako je puno lakše izlagati radove kada je student još na fakultetu, dok kasnije to postaje puno teže.
Sprovod modernog čovjeka
Kao jedan od svojih najdražih radova Midžor izdvaja svoj završni rad iz 2022., Pascal avait son gouffre. Midžor smatra da nas je kapitalizam "pojeo" do te mjere da je djelo ipak počelo činiti čovjeka. Stoga je napravila "sprovod modernog čovjeka, samo bez čovjeka". Rad je izrađen od topljenih vreća za smeće i plastičnih boca, što još dodatno pojačava njegovu poruku. Ovo joj je jedan od dražih radova upravo zato jer je konceptualan, ali Midžor smatra da postoji vrlo tanka granica između "konceptualnog i nepromišljenog rada".
Kao jednog od svojih umjetničkih uzora Midžor navodi Franza Xavera Messerschmidta, kipara iz 18. stoljeća. Messerschmidt je postao poznat po svom jedinstvenom ciklusu grotesknih "Character Heads"; ljudskih glava s ekstremnim, izobličenim izrazima koje nitko prije nije radio. Midžor ih je vidjela uživo i smatra ih nevjerojatnim umjetničkim djelom.
Midžor smatra kako bi umjetnost trebali upisati oni ljudi koji znaju točno što žele, jer svatko bi trebao imati "nešto što ga goni". Piu Midžor goni kiparstvo i izrađivanje ručnih radova. Navodi da je njen djed imao velik utjecaj na njenu ljubav prema kiparstvu. Naime, njen djed je isto bio kipar, i ona bi ljeta provodila kod njega, noseći mu svoje radove na provjeru očekujući kvalitetnu kritiku. Nažalost, nije imala prilike izrađivati radove s njime tijekom studija jer je preminuo u 2012. godini. Međutim, njen otac imao je prilike izrađivati radove s njim i dio je svog znanja prenio našoj sugovornici.
Rad kao terapija
Tako dolazimo do rada koji joj je donio Dekanovu nagradu – Ispovjedaonica. Midžor sve svoje radove tretira kao oblik terapije, stoga je odlučila pomoću svog diplomskog rada poboljšati svoj odnos s ocem. I, kao što saznajemo, to joj je uspjelo.
"Ne postoji ništa intimnije između dvoje ljudi nego raditi neki rad skupa", navodi Midžor. Cilj rada od početka je bio da se ona i njen otac "ispovjede jedan drugome kroz tu ispovjedaonicu". Midžor nam je pojasnila i kako je došla do ideje za ovaj koncept.
Nakon što se ozbiljno razboljela i završila u bolnici, razmišljala je o tome kako ljudi izlaze iz bolnice. Što ako, pitala se, nema tko doći po njih i onda oni čekaju autobus ispred bolnice? Što ako netko sjedne pokraj njih i oni im kažu nešto što nikad nikome još nisu rekli? Taj tok misli doveo ju je upravo do – ispovjedaonice.
Na temelju Ispovjedaonice Pia Midžor dobiva Dekanovu nagradu, što ju je učinilo vrlo ponosnom. Naglašava kako joj je taj rad vrlo osoban i puno joj znači, stoga joj je drago da je komisija njegovu vrijednost.
Midžor trenutno i radi na UMAS-u kao stručni suradnik, navodeći kako se "baš pronašla" u tom zvanju. Također i radi u umjetničkom atelieru mARTa, gdje vodi tečaj keramike i lončarstva. Navodi kako je nakon završetka fakulteta teško probiti se u umjetnički svijet, ali budući da je iskrena prema sebi i nastavit će "gristi i goniti", samo nebo joj je granica.
Pia Midžor dobar nam je pokazatelj talenta i ljubavi prema umjetnosti koje njeguje Akademija Umjetnosti u Splitu. Iako se kiparstvo čini kao zastarjeli zanat, Midžor nam pokazuje koliko ga neki još uvijek vole i njeguju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....