"Priče su jače od vremena, jače od odlaska", rekla je izvršna direktorica Pričigina Maja Vrančić na početku 19. izdanja splitskog festivala, pozvavši publiku na odavanje počasti nedavno preminulom suosnivaču Pričigina Renatu Baretiću.
Umjetnička direktorica Patricija Horvat na otvaranju je rekla da u današnjem svijetu i unatoč svim njegovim negativnostima Pričigin ostaje prostor smijeha i osjećaja. No, rekla je, festival je i prostor tolerancije, prihvaćanja drugačijeg, razbijanja tabua i stereotipa... Stoga će, najavila je, ove godine izići pred publiku i slijepe i slabovidne osobe, i stranci koji su došli u Hrvatsku, i oni koji su se selili po Hrvatskoj pridonoseći novoj sredini.
"Poslušajmo ih, jer ta nas različitost obogaćuje i otvara drugim iskustvima", rekla je, dodajući da će na 19. Pričiginu sudjelovati više od pedeset odraslih pripovjedača i desetero djece.
Čast otvaranja 19. izdanja festivala pripala je pobjednici lanjskog Dječjeg Pričigina Loreti Jerčić, danas učenici sedmog razreda OŠ "Pučišća". Ona je, uz ovacije publike, ispričala svoju prošlogodišnju pobjedničku priču "Muke po Dušanu", na krasnom bračkom dijalektu.
"Pravi" program počeo je gostovanjem hrvatskih spisateljica i pisaca koji su – bez zadane teme, ali sa zajedničkim nazivnikom "Parnični postupak" – pričali prvi put u paru. Na pozornici su se uz moderatoricu Patriciju Horvat tako našli "parovi od pera" Jelena Miholjević i Dario Harjaček, Jagna Pogačnik i Branko Kostelnik, Marina Dimić Kepeski i Neven Kepeski, Frida i Ivan Šarar, te Srećko i Paula Jurišić.
Osobna ‘bračna karta‘
Glumačko-književni par Miholjević-Harjaček svoju je priču započeo vlastitom bračnom "osobnom kartom", uključujući i fraze koje ne podnose, od "izlaska iz zone komfora" do "svašta nešto" ili "englesko-hrvatskog" jezika. Ispričali su priču o Klari iz "Lede" Miroslava Krleže, ulozi koju je Jelena svojedobno igrala (i interpretirala pričiginskoj publici) i predstavi koju Dario uskoro postavlja u splitskom HNK-u. No, do toga ih je – povezujući Krležu i meksičke telenovele – dovela priča o poznatoj TV junakinji Marisol i njezinoj romantičnoj ljubavi s Joseom Andresom kroz 108 epizoda serije.
Marina Dimić Kepeski i Neven Kepeski, nekad novinari i glazbenici, danas književni nakladnici, zajedno su već 39 godina, i taj zajednički život bio je okosnica njihove priče, od Nevenove svirke u Psihomodo Popu, oslikane kroz njegov prikaz osamdesetih kao vremena u kojem se na trećem koncertu istog dana moglo slučajno upoznati Milana Mladenovića.
Važan sloj njihove karijere i života jest i časopis za mlade OK!, koji izlazi već 31 godinu, a nastao je kao ideja dok je kroz Zagreb prolazio papa Ivan Pavao II.
‘Žarkoizirani‘ studenti
Riječka književnica Frida Šarar i njezin suprug Ivan, nekadašnji član Leta 3 i menadžer u kulturi, pričali su o zajedničkom prijatelju Žarku Violiću, za kojega kažu da je osoba koju nikad ne možete zaboraviti niti "izbaciti iz glave".
Violić je profesor kiparstva i važan lik kantine riječkoga Pedagoškog fakulteta, "ispostave" alternativnog kluba "Palach", koji je utjecao na generacije "žarkoiziranih" studenata koji su pohodili njegov atelijer. Žarko je, rekli su, stvarao vlastiti svijet i u njega uvlačio sve oko sebe tjerajući ih da na taj svijet gledaju kao na prirodnu ljepotu.
Književna urednica, prevoditeljica i kritičarka Jagna Pogačnik i publicist i glazbenik Branko Kostelnik, Osječani na "40-godišnjem privremenom radu u Zagrebu", ispričali su – kako su rekli – stvarnu priču iz svog života pod naslovom "Ti nisi normalan".
Pripovijest je to koja kreće od trenutka kad je Jagna doznala da je trudna, pa preko prvog pregleda kod ginekologa i – prema Brankovim riječima – "najgore trudnice na svijetu", do termina porođaja diktiranog ginekologovom željom da stigne na teniski turnir u Umagu, uz dodatak Brankovih ponosno kupljenih žarkocrvenih hlača i njegove "doktorske" kamuflaže.
‘Pričaj mi o njemu‘...
Splitski prevoditelj i sveučilišni profesor Srećko Jurišić i njegova supruga, prevoditeljica Paula Jurišić predstavili su se basnom "o prvenstvu letećih vjeverica u žirometu" i njihovu dočeku nakon osvajanja brončanog žira na kojem je po želji vjeverica trebao pjevati Crni Medo, koji je, probudivši se iz zimskog sna, počeo stvarati nevolje gajonačelniku. Ta poučna basna u stihovima sa završnim napjevom mnoge je neodoljivo podsjetila na stvarnost.
Slijedilo je sigurno najemotivnije događanje festivala, program "Pričaj mi o njemu", u kojem su se Renata Baretića, nezamjenjivog člana pričiginske obitelji, prisjetili njegove prijateljice i prijatelji.
Nakon intimnog prisjećanja Patricije Horvat na prijateljstvo s Renatom, slijedio je Petar Filipić, osnivač Pričigina, s pričom o nošenju knjiga školi u Zagvozdu nakon festivala i susretu s imotskim bajkerima, o kojima je Baretić, ne baš pohvalno, pisao u svojoj kolumni. Književni urednik i pričiginski veteran Kruno Lokotar rekao je da mu pri spomenu Renata Baretića padaju na pamet samo vedre priče i njegova spremnost na zezanje i psine koje su "žrtve" znale dovoditi na rub živčanog sloma.
Ekipa iz ‘Hvaranina‘
Književnik Nebojša Lujanović svojedobno je na Renatov poticaj postao umjetnički direktor Pričigina, a pričao je o velikom zajedničkom planu življenja od radionica kreativnog pisanja, uz igranje lota kao alternative, sve vezano uz Baretićevu fascinaciju narkolepsijom. Pisac Slavoljub Stanković prisjetio se zajedničkog noćenja i zadatka pisanja "priče u četiri ruke" u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, koja nikad nije napisana, ali su za njom ostale fotografije koje je snimila zaštitarka MSU-a. Emir Imamović Pirke pričao je o kašnjenju pisanja zajedničkog scenarija "Dnevnika velikog Perice" i nikad snimljenoj sceni o nagradi Perici Šafraneku za "Najbolju mušku dojilju grada Zagreba", a makedonski književnik Robert Alagjozovski donio je sjećanje na Baretićeva gostovanja u Skoplju i zabavne nesporazume oko jezika.
U drugoj ekipi našli su se Renatovi splitski suputnici, najviše oni iz gradske književne scene koji su se s Baretićem družili u konobi "Hvaranin". Tanja Mravak sjetila se Baretićeve borbe za "ljudska prava pisaca na život". Ugostitelj Vinko Radovani, jedini živući svjedok doslovce svih utoraka splitskih književnih "utorkaša", pričao je o Baretićevim pokušajima da na tim okupljanjima stvori nekakav koncept, dok je Dražen Čulić – čovjek koji je smislio ime Pričigin – donio pripovijest o nagovaranju Baretića da mu pomogne u nošenju stola u godini kad je ovaj dobio sve književne nagrade za "Osmog povjerenika".
Dežurstva u ‘Slobodnoj‘
Ante Tomić pričao je o poznanstvima koja sežu do početka Baretićeva života u Splitu i kasnijim pustolovnim, katkad cjelodnevnim putovanjima automobilom od Zagreba do Splita. Zlatko Gall naveo je da je Baretić oduvijek pokušavao postati Dalmatinac i u tome je dobrim dijelom uspijevao, osim kad je u pitanju hrana, jer nikad maslinovo ulje nije pretpostavio Zvijezdinu suncokretovu. Kao posljednji, Ivica Ivanišević prisjetio se zajedničkih vikend-dežurstava u Slobodnoj Dalmaciji u Dugopolju i grčevite potrage za "dobrim i lošim vijestima". Poseban bonus programa bio je pak nastup glumca Elvisa Bošnjaka i njegova pjevačka izvedba davne Baretićeve pjesme "Dorina budnica", u kojoj je stih po stih okupio praktički cijelo hrvatsko glazbeno nasljeđe, od državne himne do Severine.
Pričigin ide dalje. Večeras, u srijedu, 18. ožujka, u 17.30 čeka nas promocija knjige "Limited Edition" Krune Lokotara u Razredu Doma mladih, a potom u Amfiteatru gostuju pripovjedači iz regije Robert Alagjozovski, Anita Batinić, Dada Batinić, Srđan Dragojević, Emir Imamović Pirke i Slavoljub Stanković u programu nazvanom "Kako sam stekao_la/izgubio_la predrasudu" pod vodstvom Krune Lokotara te u "duo solo" programu Ivanke Mazurkijević i Mrle iz Leta3.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....