Retrospektivna izložba međunarodno priznatog umjetnika Jansena Čapara „Labirint vremena”, otvara se 6. svibnja u 12 sati u Galeriji Emanuela Vidovića i Maloj galeriji Muzeja grada Splita, a potrajat će do 14. lipnja.
Izložba pruža cjelovit uvid u pola stoljeća stvaralaštva jednog od najosebujnijih makedonsko-njemačkih umjetnika današnjice, Jansena Čapara, a kustoski tim predvođen Nelom Žižić i Josipom Belamarićem, postavio je izložbu koja ne nudi samo kronološki slijed faza, već živi osjećaj umjetnikove sudbine i njegova neprekidnog etosa.
Jansen Čapar rođen je 1958. godine u Nerezima pokraj Skoplja, a studirao je na Pedagoškoj akademiji u Skoplju u klasama makedonskih klasika moderne Borka Lazeskog i Dimitra Kondovskog. Već 1982. godine umjetnik kreće na prva putovanja u Njemačku, gdje će se devedesetih trajno nastaniti, prvo u Stuttgartu, a potom u Backnangu, gdje i danas vodi vlastitu školu slikanja „Malkunstschule”.
„Teoriji struna, vibracija i linija”
Dr. sc. Josip Belamarić navodi kako kritika Čaparovo djelovanje promatra kao nedjeljivu cjelinu u kojoj su slikarstvo, kiparstvo, ali i način življenja neraskidivo povezani. Njegov put započeo je prije gotovo pedeset godina u znaku divlje energije, kolorizma i organskih oblika. U toj ranoj fazi, Čapar je intuitivno primjenjivao tehniku automatskog crtanja, slikajući na svemu; od pak-papira do majčinih stolnjaka i poštanskih vreća.
- Središnji dio njegova opusa obilježile su „lutke-čudovišta” i keramičke skulpture pročišćene vatrom, koje kritičar Vinko Srhoj opisuje kao „bezazlene istovremeno i opasne igračke” koje nedužnu igru pretvaraju u apokaliptični prizor. Ta su bića, često jednooki totemi, smještena u „antiklasični svijet” u kojem lebde nad tlom, razdvajajući dobro od zla, svjetlo od tame.
Posebnu vrijednost u valorizaciji njegova djela zauzima ciklus varijacija na Velázquezovo remek-djelo „Las Meninas”, na kojem je radio preko desetljeća. Čapar nije puko oponašao baroknog majstora, već je scenu preobrazio u prostor osobne memorije i arhaične frontalnosti, naglašavajući samu slikarsku materiju i unutarnji ritam – ističe dr. Belamarić, dodajući kako posljednjih dvadesetak godina Čapar doživljava potpuni zaokret pronalaskom novog puta temeljenog na „teoriji struna, vibracija i linija”.
Kozmički poredak
- Njegov današnji izraz karakterizira radikalna koncentracija na crno i bijelo, te na „trodimenzionalne slike” krojene nitima delikatnih linija. Ovi radovi podsjećaju na mentalne mape ili zapise procesa, gdje linija (koju umjetnik naziva kraljicom umjetnosti) registrira svaku napetost i uzbuđenost. Umjetnik svoj dosadašnji rukopis naziva „velikim pečatom praznine”, smatrajući da je sve oko nas privid, a smisao stvaranja leži u ispunjenju te praznine neutralnim tvorevinama koje nadilaze pojmove dobra i zla. Njegova „Zlatna nit” simbolizira unutarnji put mudrosti i suosjećanja, povezujući nerođene i mrtve u kozmičkom poretku – zaključuje dr. Belamarić pozivajući ljubitelje umjetnosti da ne propuste ovu jedinstvenu priliku za susret s opusom koji je istodobno arhaičan i suvremen, lokalni i univerzalni.
Izložbu prati monografija sa zamašnim esejom Josipa Belamarića i pogovorom njemačkog kritičara Armina Friedla. Ističu kako splitska retrospektiva Jansena Čapara nije samo izložba slika i skulptura; to je poziv u tišinu i kontemplaciju, u prostor gdje mašta kroji stvarnost kako bi otkrila njezinu bit. Od mitskih sjećanja na djetinjstvo i „zaustavljeno vrijeme” u starom kućnom satu u Nerezima, do rafiniranih vibracija kozmičkih struna, Čapar ostaje tražitelj transcendentnog smisla koji nas uči kako pojmiti vječnost kroz umjetnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....