Osjećate li se previše stari da biste se upustili u novi hobi? Razmislite ponovno. Novo istraživanje sugerira da ljudi dosežu svoj kognitivni vrhunac između 55. i 60. godine.
Većina nas se boji starenja, ali nova istraživanja pokazuju neočekivanu prednost starenja: naše mentalno funkcioniranje dostiže vrhunac između 55. i 60. godine.
Dok su prethodne studije pokazale da ljudi dosežu fizički vrhunac u sredini dvadesetih do ranih tridesetih godina, istraživači u Australiji otkrili su da naše psihološke sposobnosti obrade informacija nastavljaju rasti, prenosi Euronews.
Ovo je ohrabrujuća vijest za one koji se pitaju je li prekasno za promjenu karijere ili za novi hobi, a također naglašava vrijednost koju stariji umovi donose društvu.
„Iako se neke sposobnosti smanjuju s godinama, one se nadoknađuju rastom drugih važnih osobina“, rekao je Gilles Gignac, suautor studije i profesor psihologije na Sveučilištu Western Australia, za The Conversation.
„Zajedno, ove snage podržavaju bolju prosudbu i promišljenije donošenje odluka – kvalitete koje su ključne na vrhu“, dodao je.
Studija, objavljena u časopisu Intelligence, započela je identifikacijom 16 osnovnih psiholoških karakteristika. One su uključivale kognitivne sposobnosti poput rezoniranja i pamćenja, zajedno s „velikih pet“ osobnosti: otvorenost, savjesnost, ekstraverzija, ugodnost i neuroticizam.
Istraživači su potom koristili već postojeće skupove podataka kako bi mjerili kako se svaka osobina razvija tijekom životnog vijeka, što je otkrilo „iznenađujući obrazac“.
„Ukupno mentalno funkcioniranje dostiglo je vrhunac između 55. i 60. godine, prije nego što je počelo opadati oko 65. godine“, napisao je Gignac. „To opadanje postaje izraženije nakon 75. godine, što sugerira da smanjenje funkcija u kasnijoj dobi može ubrzati kad jednom počne“, piše Euronews.
Značajno je da su određene pojedinačne osobine dostigle vrhunac još kasnije u životu, uključujući savjesnost sa 65 godina i emocionalnu stabilnost sa 75 godina.
Dob je samo broj
Dugo se vjerovalo da kognitivne sposobnosti ljudi dosežu vrhunac u dvadesetima, da stagniraju u srednjoj dobi, a zatim postupno opadaju. Rastući broj istraživanja odavno je pobio ovu ideju, pokazujući da mozak nastavlja mijenjati se i razvijati tijekom cijelog života.
Međutim, konteksti i specifičnosti mozga svakog pojedinca otežavaju utvrđivanje šireg konsenzusa o tome kada točno mentalne funkcije dosežu vrhunac: dok se neke osobine mogu ojačati kod nekih ljudi, druge slabe.
„Teško je odrediti koje aspekte kognicije je najvažnije proučavati“, rekla je Mischa von Krause, istraživačica sa Sveučilišta Heidelberg u Njemačkoj za Euronews Health. „Njihova relativna važnost vjerojatno ovisi o kontekstu i istraživačkom pitanju“.
U studiji iz 2022., objavljenoj u Nature Human Behaviour, von Krause je koristila vrijeme reakcije u kombinaciji s velikim online skupom podataka od više od milijun sudionika kako bi mjerila mentalnu brzinu kako starimo. Rezultati su se usko podudarali sa studijom Gignaca, pokazujući da se određene kognitivne funkcije usporavaju tek nakon 60. godine.
„Tijekom velikog dijela ljudskog životnog vijeka, a posebno tijekom tipične radne dobi od 20 do 65 godina, brzina kojom ljudi reagiraju na vanjske podražaje smanjuje se. Naša istraživanja su pokazala da ovo usporavanje u velikoj mjeri ne odražava smanjenje mentalne učinkovitosti, barem u podacima i zadatku koji smo proučavali“, rekla je von Krause.
„Do kasnije odrasle dobi, prosječne razine učinkovitosti obrade informacija u zadatku koji smo proučavali gotovo da se nisu mijenjale“.
Suprotno tome, studija iz 2020. posebno je mjerila mentalne performanse profesionalnih šahista.
„U našem slučaju, mentalni vrhunac dostignut je između 35. i 40. godine“, rekao je Anthony Strittmatter, autor studije i profesor primijenjene ekonometrije na UniDistance Suisse, za Euronews Health.
„Kvaliteta [šahovskih] poteza raste s godinama dok se ne dostigne ta stabilna točka, a zatim ponovno opada“.
Dok istraživači nastavljaju otkrivati misterije naših umova, jedno je sigurno: postoji razlog za optimizam. Suprotno porukama da smo „ishlapjeli“ nakon određenih godina, ova najnovija studija još je jedan dokaz da smo oštroumniji nego što mislimo.
Kao što Gignac sažima: „Sam broj godina, dakle, ne određuje ukupno kognitivno funkcioniranje. Evaluacije i procjene trebale bi se usredotočiti na stvarne sposobnosti i osobine pojedinaca, a ne na pretpostavke temeljene na dobi“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....