Jedna od najelegantnijih i najtajanstvenijih filmskih zvijezda 1930-ih i 1940-ih Merle Oberon desetljećima je gradila sliku o sebi koja nije bila istinita. Dok je za javnost bila egzotična ljepotica rođena u Tasmaniji, stvarnost njezina podrijetla bila je mnogo složenija, bolnija i opasnija za njezinu karijeru.
U intervjuima je uporno ponavljala priču da je rođena u australskoj Tasmaniji i da je kao dijete otišla živjeti u Indiju. Ta verzija bila je pažljivo osmišljena. U Hollywoodu tog vremena miješano podrijetlo, osobito u razdoblju kada su u desecima američkih saveznih država još vrijedile zabrane miješanih brakova, moglo je zatvoriti vrata filmske industrije. Haysov kodeks (stroga pravila o moralnoj cenzuri, primjenjivala se na američke filmove od 1930. do 1967) dodatno je ograničavao prikaz međurasnih odnosa na filmu, a glumci koji nisu odgovarali tadašnjim rasnim pravilima gotovo da nisu imali šanse za veliku karijeru.
Istina je bila da je Merle Oberon rođena 1911. godine u Bombayu, današnjem Mumbaiju, pod imenom Estelle Merle O‘Brien Thompson. Njezino rođenje pratila je obiteljska tragedija i skandal. Majka Constance bila je vrlo mlada, a Merle je odrastala vjerujući da joj je baka zapravo majka, a prava majka sestra. Obitelj je tako pokušala prikriti okolnosti njezina rođenja. Baka Charlotte, žena miješanog podrijetla, kasnije je pratila Merle u Europu i Ameriku, ali ondje je morala glumiti njezinu sluškinju. Navodno joj se Merle u javnosti obraćala samo na hindiju, kako nitko ne bi posumnjao u njihovu pravu povezanost, piše New York Times.
Od Indije do filmskog sna
Djetinjstvo joj nije bilo lako. Kao djevojčica anglo-indijskog podrijetla u kolonijalnoj Indiji, bila je izložena predrasudama i odbacivanju. Postoje navodi da je napustila elitnu školu zbog zlostavljanja vezanog uz njezino podrijetlo. No filmovi su joj rano postali utočište i san. Krajem 1920-ih preselila se u Europu, najprije u Francusku, a potom u Englesku, gdje je počela tražiti put prema glumi.
U Londonu je isprva dobivala tek male, nenavedene uloge, a uz to je radila i kao hostesa u noćnom klubu kako bi se uzdržavala. Pravi proboj dogodio se kada je dobila ulogu Anne Boleyn u filmu "The Private Life of Henry VIII.". Film je režirao Alexander Korda, čovjek koji će kasnije postati njezin suprug i koji joj je pomogao oblikovati novu biografiju. Upravo je on učvrstio priču o tasmanijskoj prošlosti, dovoljno egzotičnoj da bude zanimljiva, ali dovoljno europskoj da bude prihvatljiva.
Ubrzo su uslijedile veće uloge i dolazak u Hollywood. U Americi je glumila u filmovima poput "Folies Bergère de Paris", a 1936. godine postala je prva glumica azijskog podrijetla nominirana za Oscara za film "The Dark Angel". No taj veliki trenutak prošao je gotovo neopaženo u tom kontekstu, jer javnost nije znala tko je ona zapravo. Kako bi izgledala prihvatljivije pred kamerama, studio ju je čak podvrgavao tretmanima posvjetljivanja kože.
Slava, skandali i pad
Merle Oberon bila je jedna od najslavnijih žena svog vremena, ali njezin privatni život bio je sve samo ne miran. Nakon prometne nesreće ostali su joj ožiljci na licu, no uz pomoć rasvjete i šminke uspjela je nastaviti karijeru. Posebno je ostala zapamćena po ulozi Cathy u filmu "Wuthering Heights" ("Orkanski visovi") iz 1939., uz Laurencea Oliviera. Iako je film danas klasik, snimanje nije bilo nimalo idilično. Ona i Olivier navodno se nisu podnosili, a njihov odnos obilježile su napetosti i svađe na setu.
Iza sebe je imala više brakova i brojnih ljubavnih afera. Bila je udana za Alexandera Kordu, potom za snimatelja Luciena Ballarda, koji je čak osmislio posebnu rasvjetu kako bi ublažio njezine ožiljke i dodatno posvijetlio ton kože na ekranu. Kasnije se udala i za talijanskog industrijalca Bruna Pagliaija, s kojim je posvojila dvoje djece, a posljednji suprug bio joj je glumac Robert Wolders, znatno mlađi od nje.
S godinama je njezina karijera počela slabjeti. Pojava filma u boji dodatno je zakomplicirala stvari jer je njezin izgled na ekranu postao teže kontrolirati, a Hollywood više nije bio spreman ulagati u nju kao prije. Ipak, ostala je upamćena kao glamurozna zvijezda osebujne ljepote.
Tajna koju je nosila do kraja
Cijelog života bila je iznimno oprezna kada je riječ o svojoj prošlosti. Prijetila je tužbama svima koji bi pokušali javno spominjati detalje njezina podrijetla. Kada je krajem 1970-ih posjetila Australiju, izbjegavala je novinare i pitanja o rodnom mjestu. Na jednoj svečanosti navodno je naposljetku priznala da nije rođena u Tasmaniji, nakon čega se srušila.
Umrla je 1979. godine od moždanog udara, u dobi od 68 godina. Tek nakon smrti šira je javnost saznala istinu o njezinu podrijetlu, kada su povijesni dokumenti britanske Indije postali dostupni istraživačima. Njezin rodni list bio je među zapisima, iako je godinama tvrdila da je izgorio u požaru, piše Golden Globes.
Danas se na Merle Oberon sve češće gleda ne samo kao na glamuroznu filmsku zvijezdu, nego i kao na ženu koja je u industriji punoj rasnih i društvenih prepreka morala izgraditi lažni identitet da bi uopće dobila priliku. Njezina priča istodobno je fascinantna i potresna: govori o Hollywoodu, kolonijalizmu, rasnim pravilima i cijeni koju su mnogi morali platiti da bi uspjeli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....