Prema novoj analizi drevnih tekstova i genetskih podataka, utjecaj Justinijanove kuge bio je mnogo ozbiljniji nego što su prethodna istraživanja sugerirala, piše National Geographic.
Justinijanova kuga proširila se zapadnom Euroazijom između 6. i 8. stoljeća nove ere i tako postala prva poznata epidemija ovakve kuge u ovom dijelu svijeta.
Neki znanstvenici vjeruju da je ova 'prva pandemija' možda ubila gotovo polovicu tadašnjeg stanovništva mediteranske regije, što je pomoglo rušenju Rimskog Carstva.
U međuvremenu, drugi povjesničari tvrde da su posljedice bile daleko manje značajne, te sugeriraju da epidemija možda nije imala veću snagu od gripe u modernom društvu.
Povjesničar Peter Saris sa Sveučilišta Cambridge kaže da povjesničari i arheolozi moraju surađivati s g...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....