Ljeto je nezamislivo bez mirisa i okusa sočne dinje, voća koje nas osvaja slatkoćom i osvježenjem. No, dinja nije samo simbol ljetnih dana i omiljeni desert na tržnicama – ona je prava riznica nutrijenata, saveznica zdravlja i idealan izbor za one koji paze na liniju. U nastavku donosimo sve što trebate znati o dinji: njezino porijeklo, nutritivnu vrijednost, dobrobiti za organizam i savjete za uživanje u ovom fantastičnom plodu.
Porijeklo i zanimljivosti
Dinja (Cucumis melo), poznata i kao melon, bostan, milun ili pipun, pripada porodici tikvenjača (Cucurbitaceae), zajedno s lubenicom, krastavcem i tikvom. Povijest dinje seže tisućama godina unatrag – uzgajala se u Kini još prije 1000 godina prije Krista, a spominje se i u Bibliji, gdje su Izraelci žalili za dinjom dok su lutali pustinjom. U Europi su je poznavali i Rimljani, što potvrđuju slike iz Pompeja i Herkulaneja.
Dinja je jednogodišnja biljka. Plod je ovalnog oblika, dug 15–22 cm, težak 1–2 kg, s karakterističnom tvrdom korom koja može biti glatka, naborana ili mrežasta. Unutrašnjost je narančaste ili svjetlozelene boje, s mirisom i okusom koji osvaja na prvi zalogaj.
Nutritivni sastav – malo kalorija, puno vode i vitamina
Dinja je idealna za sve koji žele uživati u slatkom, a pritom ne unijeti mnogo kalorija. U 150 grama dinje nalazi se svega 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljikohidrata, 1,4 g vlakana, čak 30% dnevne potrebe za vitaminom A i 78–80% dnevne potrebe za vitaminom C.
Sastav dinje (na 100 g ploda):
• Voda: 90–95%
• Energetska vrijednost: 24–35 kcal
• Ugljikohidrati: 5,5–8 g
• Vlakna: 1–1,5 g
• Masti: 0,1–0,3 g
• Proteini: 0,5–1 g
• Vitamin C: 31–57 mg (31–80% dnevne potrebe)
• Vitamin A (beta-karoten): 10–30% dnevne potrebe
• Kalij: 388–417 mg
• Ostali minerali: kalcij, magnezij, fosfor, željezo, cink, bakar
Zahvaljujući visokom udjelu vode, dinja je izvrstan izbor za hidrataciju tijekom vrućih dana, a zbog vlakana i niskog glikemijskog indeksa pogodna je i za dijabetičare i one koji žele smršavjeti.
Dobrobiti za zdravlje
1. Hidratacija i detoksikacija
Dinja je gotovo u potpunosti sastavljena od vode, što je čini savršenim voćem za nadoknadu tekućine i elektrolita, osobito ljeti. Velika količina kalija pomaže u regulaciji krvnog tlaka i detoksikaciji putem bubrega.
2. Jačanje imuniteta
Visok udio vitamina C i beta-karotena (provitamin A) čini dinju snažnim saveznikom imuniteta. Vitamin C potiče proizvodnju bijelih krvnih stanica, dok beta-karoten štiti stanice od oksidativnog stresa i upala.
3. Zdravlje kože i očiju
Beta-karoten, lutein i zeaksantin iz dinje štite kožu od UV zračenja, potiču prirodnu preplanulost i usporavaju starenje kože. Ovi antioksidansi također čuvaju zdravlje očiju i smanjuju rizik od degeneracije makule.
4. Potpora probavi i mršavljenju
Vlakna iz dinje potiču rad crijeva, olakšavaju probavu i pomažu eliminaciji toksina. Zbog niske energetske vrijednosti i visokog udjela vode, dinja daje osjećaj sitosti i može pomoći u kontroli tjelesne težine.
5. Kardiovaskularno zdravlje
Kalij i antioksidansi iz dinje pomažu u regulaciji krvnog tlaka, smanjuju rizik od srčanih bolesti i štite krvne žile od oštećenja.
6. Prevencija bolesti
Antioksidansi poput kolina, zeaksantina i beta-karotena štite stanice od slobodnih radikala, smanjuju upale i mogu smanjiti rizik od kroničnih bolesti, uključujući rak.
Dinja u prehrani
Dinja je izuzetno svestrana u kuhinji. Najčešće se jede svježa, kao desert ili međuobrok, ali je odlična i u voćnim salatama, smoothiejima, kao dodatak jogurtu ili u kombinaciji s pršutom. U nekim egzotičnim kuhinjama koristi se i za pripremu umaka, salse ili čak curryja.
Sjemenke dinje su jestive i bogate proteinima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, pa ih možete dodati u smoothie ili salatu.
Savjeti za kupnju i čuvanje
Birajte dinje koje su teške za svoju veličinu, s blago mekanim krajem i intenzivnim mirisom. Čuvajte ih na hladnom mjestu, a nakon rezanja u hladnjaku i pojedite u roku od nekoliko dana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....