Transplantacije stolice danas su eksperimentalni, "high-tech" medicinski zahvati, no ideja korištenja izmeta u liječenju zapravo je stara gotovo dvije tisuće godina!
Arheolozi u Turskoj nedavno su pronašli prve kemijske tragove ljudskog izmeta u bočici staroj oko 1.900 godina, čime su povijesni zapisi napokon dobili materijalnu potvrdu.
Radi se o dugoj, tankoj staklenoj posudi poznatoj kao unguentarium, vrsti bočice koja se u rimskom dobu najčešće koristila za parfeme ili kozmetiku. Artefakt se danas čuva u Bergama Archaeology Museum.
Kada su znanstvenici sastrugali unutrašnjost posude, otpali su tamnosmeđi tragovi nepoznate tvari. Kemijskom analizom uzorka otkriveni su biomarkeri koji snažno upućuju na ljudski izmet. Uz to su pronađeni i aromatični spojevi timijana, vjerojatno korišteni kako bi se prikrio neugodan miris.
Izmet kao terapija nije bio tabu
U antičkom svijetu, savjeti o "fekalnoj medicini" nisu bili rijetkost. Ugledni liječnici poput Hipokrata, Plinije Starijeg ili Galena iz Pergama, u svojim su spisima spominjali uporabu izmeta, najčešće životinjskog, za liječenje upala, infekcija pa čak i reproduktivnih tegoba.
Galen, jedan od najutjecajnijih liječnika antičkog svijeta, spominje fekalne pripravke barem dvadesetak puta. Iako je rijetko preporučivao ljudski izmet, isticao je "terapijsku vrijednost" dječje stolice, pod uvjetom da su djeca bila na strogo određenoj prehrani.
Nalaz iz 2. stoljeća sugerira da se ljudski izmet doista koristio kao topikalni pripravak ili oblik "mirisne farmakologije", baš kako opisuju antički izvori.
"Antički tekstovi jasno pokazuju da su granice između kozmetike i medicine bile vrlo fluidne, masti i pripravci često su brisali razliku između liječenja, higijene i magije," objašnjava arheolog Cenker Atila sa Sveučilišta Sivas Cumhuriyet i njegovi kolege u objavljenom radu.
Slične prakse zadržale su se i kroz srednji vijek, ali su uglavnom nestale u 18. stoljeću.
Od rimskih masti do modernih transplantacija stolice
Naravno, takvi su tretmani u prošlosti bili rizični, izmet može prenositi opasne patogene. Danas se, međutim, fekalne transplantacije provode pod strogim medicinskim nadzorom i s pažljivo testiranim donatorima.
Moderna istraživanja pokazuju da mikrobi iz stolice mogu pomoći kod niza stanja, od sindroma iritabilnog crijeva do metaboličkih bolesti, pa čak i nekih psihičkih poremećaja. Ipak, učinci često slabe nakon nekoliko mjeseci, a postupak nosi određene rizike.
Zanimljivo je da su studije na miševima pokazale kako transplantacija stolice mlađih jedinki starijima može dovesti do pomlađivanja crijevnog mikrobioma pa čak i preokreta nekih znakova starenja.
Možda ideja korištenja "mlade" stolice kao lijeka i nije toliko apsurdna koliko se činilo", piše Science Alert.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....