János Pásztor, bivši visoki dužnosnik za klimu pri Ujedinjenim narodima, našao se početkom 2024. u vrlo neobičnoj poziciji. Tvrtka Stardust Solutions, izraelsko-američki startup, obratila mu se tvrdeći da je razvila posebne čestice namijenjene raspršivanju u stratosferi s ciljem smanjenja količine sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemljine površine, što bi privremeno ohladilo planet. Tražili su da im pomogne povećati vjerodostojnost te da pripremi okvir za upravljanje projektom i pravila odgovornosti, piše Politico.
Pásztor je bio iznenađen ozbiljnošću kojom je tvrtka pristupila toj ideji. Solarno geo-inženjerstvo, odnosno pokušaj namjernog upravljanja sunčevim zračenjem, desetljećima je bilo gotovo isključivo teorijska opcija. Mnogi znanstvenici upozoravali su da bi takve intervencije mogle imati nepredvidive posljedice za regionalne obrasce padalina, poljoprivredu i globalnu stabilnost.
Unatoč tome, Pásztor je smatrao da se, s obzirom na sve brže zagrijavanje planeta i spor napredak u smanjenju emisija, ta mogućnost više ne može ignorirati. Pristao je savjetovati tvrtku i izradio dokument s preporukama za transparentnost, nadzor i odgovornost.
No nakon što je napustio projekt, postalo mu je jasno da tvrtka nije provodila njegove preporuke. Umjesto otvorenosti, Stardust se zatvorio prema javnosti: njihove informacije nisu bile dostupne, tehnički detalji čestica nisu objavljeni, a čak je i njihova internetska stranica bila skrivena od pretraživača.
U međuvremenu je Stardust prikupio 75 milijuna dolara i ubrzao razvoj tehnologije – mreže zrakoplova koji bi kontinuirano ispuštali reflektirajuće čestice u gornje slojeve atmosfere, osobito iznad tropskog pojasa, gdje bi učinak na globalnu temperaturu bio najveći.
Velik broj znanstvenika upozorava da takve intervencije nose ozbiljne rizike. Solarno geo-inženjerstvo moglo bi dovesti do promjene padalina, potencijalnog povećanja suša u određenim regijama, nepovoljnih posljedica za monsune i druge ključne klimatske sustave. Ako bi se raspršivanje ikad naglo prekinulo, došlo bi do tzv. “šoka prekida”, odnosno brzog i naglog porasta temperatura, što bi moglo biti razornije od samog globalnog zatopljenja.
Zabrinutost postoji i na geopolitičkoj razini: države bi mogle početi optuživati jedna drugu da manipuliraju globalnom klimom, a tehnologija bi mogla postati instrument međunarodne prisile ili sukoba.
Gotovo 600 znanstvenika pozvalo je na globalnu zabranu takvih eksperimenata, no međunarodna pravila i dalje ne postoje. Dok se svjetske institucije sporo kreću, privatne tvrtke napreduju mnogo brže – što izaziva strah da bi mala skupina poduzetnika mogla dobiti moć utjecanja na klimu cijelog planeta bez javnog nadzora.
Pásztor je danas zabrinut da je njegovo sudjelovanje tvrtki poslužilo tek kao ukras za vjerodostojnost. Unatoč tome, tvrdi da javna rasprava i stroga regulacija postaju nužni: razvoj solarne geo-inženjerske tehnologije, sviđalo se to kome ili ne, već je počeo i više ga nije moguće zaustaviti ignoriranjem.
Kriza vjere
János Pásztor jedna je od najutjecajnijih figura u klimatskim pregovorima još od 1990-ih. Sudjelovao je u svim važnim međunarodnim dogovorima, uključujući Kyoto protokol, što mu je u početku dalo nadu da će se problem klimatskih promjena riješiti.
„Bili smo sretni, postizali smo rezultate, imali smo ugovor,“ rekao je.
No, svijet je i dalje ovisan o fosilnim gorivima, a temperature rastu. Pásztor se sjeća ključnog trenutka gubitka vjere – 2015. u Luksemburgu, kad mu je američki državni tajnik Kerry rekao da SAD neće prihvatiti pravno obvezujuće limite emisija. „Bio sam šokiran,“ kaže Pásztor.
Iako je vjerovao da je klimatski problem rješiv, shvatio je da bez političke volje i suradnje država neće biti dovoljno brzo napretka. Pariški sporazum je postavio planove, ali dobrovoljna obećanja nisu dovoljna, a temperatura nastavlja rasti.
Pásztor je smatrao da međunarodni sustav ne može izdržati rastući nacionalizam, što je vidljivo i kroz povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma pod Trumpom. U isto vrijeme, solarno geo-inženjerstvo iz znanstvene margine prelazi u ozbiljnu temu, što je prije nekoliko godina izazvalo zabrinutost među stručnjacima zbog nedostatka regulacije.
Kad ga je 2016. pozvala danska zaklada da pomogne u osnivanju think tanka za geo-inženjerstvo, Pásztor je odmah pristao. Kasnije je počeo surađivati i sa startupom Stardust, koji razvija tehnologiju za refleksiju sunčeve svjetlosti, unatoč svojim sumnjama zbog profitnog modela i dijela izraelskog vlasništva.
Pásztor je u rujnu 2024. objavio izvještaj u kojem je pohvalio Stardustovu brzinu, ali upozorio na nedostatak transparentnosti i pozvao na moratorij dok se ne provedu ozbiljna istraživanja. Stardust se složio s većinom preporuka, ali i dalje skriva detalje i traži od znanstvenika da potpisuju ugovore o povjerljivosti, što izaziva sumnju u znanstvenim krugovima.
Mnogi stručnjaci, poput Davida Keitha, upozoravaju da geo-inženjerstvo s planetarnim utjecajem ne smije biti u rukama profitnih tvrtki, ali Pásztor smatra da je ignoriranje Stardusta pogrešno.
„Društvo mora odlučiti želi li zabraniti ove tehnologije ili stvoriti regulacije kojima će se voditi,“ poručuje on, vjerujući da međunarodna suradnja ostaje ključ, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....