Koliko često trebate brisati prašinu i zašto odgađanje neizbježnog može ozbiljno naštetiti vašem zdravlju?

Znamo svi – obrišeš ju danas, a već sutra je opet tu. Prašina ulazi kroz prozore i vrata, nosimo je na odjeći, a taloži se svugdje –neizbježan je gost u svakom domu, ali pitanje je – koliko je često trebamo uklanjati? Odgovor ovisi o više čimbenika, poput broja ukućana, prisutnosti djece i kućnih ljubimaca, kao i kvalitete zraka u prostoru.

Što čini prašinu?

Ove sitne čestice u naše domove ulaze kroz otvorene prozore i vrata ili ih unosimo odjećom i obućom. Nije samo stvar urednosti prašina u sebi nosi mrtve stanice kože, kosu, pelud, pijesak, čađu i izmet grinja, što može izazvati alergije i pogoršati astmu.  Upravo te mikroskopske grinje mogu izazvati alergije i druge zdravstvene tegobe.

Zašto je redovito čišćenje ključno?

Deblji slojevi prašine ne samo da narušavaju urednost prostora, već mogu biti ozbiljan rizik za zdravlje, posebice za alergičare i osobe s astmom. Udisanje prašine iritira dišne putove, pogoršava simptome astme i povećava sklonost infekcijama.

/Shutterstock

Koliko često čistiti?

Opća preporuka je brisanje prašine barem jednom tjedno, no u domovima s djecom, kućnim ljubimcima ili alergičarima, poželjno je to činiti dva puta tjedno. U prostorima s većim brojem ljudi – poput studentskih stanova ili kuća s više ukućana – potrebno je još češće čišćenje. Ključno je promatrati koliko se prašina brzo nakuplja i razviti realnu, održivu rutinu.

Najčešće pogreške:

• korištenje previše mokre ili potpuno suhe krpe koja samo podiže čestice u zrak
• čišćenje u pogrešnom smjeru (odozdo prema gore)
• upotreba neprikladnih materijala, poput papirnatih maramica
• predugi razmaci između čišćenja

Kako to raditi ispravno?

Najbolje je koristiti blago vlažnu krpu od mikrovlakana ili antistatične alate poput perjanih prašinara. Čisti se od vrha prema dnu – od svjetiljki i gornjih polica do podova. Ne treba zaboraviti ni biljke, zavjese i tepihe, jer i oni skupljaju prašinu. Prostor je dobro prozračivati nekoliko minuta dnevno uz potpuno otvorene prozore, umjesto da stoje na kipu, kako bi se smanjio unos čestica izvana. Važno je pratiti i vlažnost zraka – zimi su prostori često presuhi pa prašina lakše lebdi.

Koliko se brzo vraća?

Neredovito čišćenje dovodi do nakupljanja grinja, bakterija i drugih mikroorganizama koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Prašina može izazvati alergijske reakcije, pogoršati astmu i iritirati dišni sustav.

Procjenjuje se da se dnevno na površinama nakupi oko 6 mg prašine po kvadratnom metru. Najbolja je opcija blago vlažna krpa – previše vode samo razmazuje nečistoću, a potpuno suha krpa podiže prašinu u zrak.