Diljem Hrvatske ovih su dana groblja obasjana tisućama svijeća, a grobovi ukrašeni cvijećem. Nakon jučerašnje svetkovine Svih svetih, danas, 2. studenoga, obilježava se Dušni dan, poznat i kao Spomen svih vjernih pokojnika. Iako se ova dva dana često poistovjećuju, u katoličkoj tradiciji imaju različito značenje. Dok su Svi sveti posvećeni svim svetima, poznatima i nepoznatima, Dušni dan dan je molitve i sjećanja na preminule.
Koja je razlika između Svih svetih i Dušnog dana?
Svetkovina Svih svetih obilježava se 1. studenoga. Katolička Crkva tada slavi sve one koji su, prema kršćanskom vjerovanju, postigli svetost i vječni život s Bogom, bez obzira na to jesu li službeno proglašeni svetima. Dušni dan, koji se obilježava dan poslije, posvećen je molitvi za sve vjerne pokojne.
Zato je važno naglasiti da Svi sveti nisu isto što i Dan mrtvih, kako se taj datum često naziva u svakodnevnom govoru.
U Hrvatskoj se groblja tradicionalno posjećuju već na Sve svete, među ostalim i zato što je 1. studenoga državni blagdan i neradni dan.
Zašto je Dušni dan baš 2. studenoga?
Obilježavanje Dušnog dana povezano je sa svetim Odilonom, opatom benediktinskog samostana u francuskom Clunyju. Krajem 10. stoljeća uveo je običaj da se dan nakon Svih svetih posebno moli za pokojne članove redovničke zajednice, ta se praksa postupno proširila drugim samostanima, a zatim i šire po Katoličkoj Crkvi.
U središtu Dušnog dana nije samo tuga zbog gubitka, nego i kršćanska nada u uskrsnuće i vječni život, vjernici se toga dana okupljaju na misama, mole za pokojne te odlaze na njihova posljednja počivališta.
Paljenje svijeća jedan je od najprepoznatljivijih običaja povezanih sa Svim svetima i Dušnim danom, a svjetlost svijeće u kršćanskoj tradiciji simbolizira Krista, uskrsnuće i nadu u vječni život. Istodobno je i znak ljubavi, poštovanja i trajnog sjećanja na one koji su preminuli.
Zato svijeće na grobovima nisu samo dio običaja, nego i simboličan način iskazivanja povezanosti s pokojnicima.
Zašto na grobove nosimo krizanteme?
Uz svijeće, gotovo nezaobilazan prizor na hrvatskim grobljima početkom studenoga jesu krizanteme, razlog njihove popularnosti dijelom je praktičan. Riječ je o cvijeću koje cvate u jesenskim mjesecima i dobro podnosi niže temperature. U europskoj tradiciji povezuju se sa sjećanjem na preminule, tugom, poštovanjem i trajnom ljubavlju.
Običaj njihova polaganja na grobove dodatno se proširio nakon Prvog svjetskog rata. U Francuskoj su 1919. godine krizanteme korištene za odavanje počasti poginulim vojnicima, a s vremenom su postale jedan od najprepoznatljivijih cvjetova kojima se ukrašavaju grobovi.
Neki stari običaji danas su gotovo zaboravljeni
U pojedinim hrvatskim krajevima uz ove dane nekada su bili povezani i običaji koji se danas rijetko susreću. Prema narodnim vjerovanjima, duše pokojnika mogle su se vratiti svojim domovima, pa su neke obitelji preko noći ostavljale hranu i piće na stolu. U drugim krajevima pripremala su se posebna jela i kolači, a ponegdje su se na prozore stavljale crne zavjese. Iako su se običaji razlikovali od mjesta do mjesta, svima je bila zajednička želja da uspomena na preminule ostane živa.
Dušni dan tako i danas nosi jednostavnu, ali snažnu poruku: oni koje smo voljeli ostaju dio naših života kroz sjećanje, zahvalnost i ljubav.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....