Genijalni ljudi impresioniraju svojim mogućnostima i postignućima, ali kada se pobliže upozna njihov život, često ih se vidi i u drugom svjetlu koje često zna biti poprilično tamno. Upravo je takvo u slučaju najpoznatijeg genijalca u povijesti, fizičara Alberta Einsteina.
"Mislim da je Einsteinu bilo teško nositi se s mentalnim poremećajem svog sina", svojedobno je izjavio Zeev Rosenkranz, koji je prikupio, preveo i objavio tisuće spisa poznatog nobelovca.
Eduard Einstein, kojemu je bio nadimak Tete, bio je najmlađe dijete Alberta Einsteina. Obitelj je od njegovih malih nogu bila zabrinuta za njegovo fizičko zdravlje, no pravi razmjer psihičkih problema pokazao se kad je odrastao. Imao je vrlo tragičan život, pisao je BBC.
Albert Einstein i njegova prva supruga, srpska fizičarka Mileva Marić, imali su ukupno troje djece: sudbina njihove kćeri Lieserl (njihovog najstarijeg djeteta) i dan danas je obavijena velom tajne. Hans Albert bio je njihovo srednje dijete, u svoje vrijeme je postao cijenjeni znanstvenik, no nikada nije, ni blizu, dostigao slavu svoga oca.
"Ono po čemu je moj otac bio izuzetan, bila je upornost s kojom se posvećivao problemima. I nakon što bi naišao na pogrešno rješenje uvijek bi pokušavao iznova i iznova i iznova. Možda sam ja jedini problem od kojeg je moj otac odustao. Pokušao me savjetovati, ali je shvatio da sam previše tvrdoglav i da mu samo uzimam vrijeme", izjavio je jednom Hans Albert.
kćerkica odvedena u srbiju
Prvo dijete Mileve Marić i Alberta Einsteina, rođeno izvan braka 1902. godine, bila je djevojčica Lieserl.
"Zapravo ne znamo što joj se dogodilo nakon druge godine", komentirao je Zeev Rosenkranz, koji se specijalizirao za život nobelovca.
Samo se na temelju pisama slavnog fizičara uopće zna da je Lisserl postojala.
"Je li zdrava? Plače li normalno? Kakve su joj oči? Na koga više sliči? Tko joj daje mlijeko? Sigurno je potpuno ćelava. Ne poznajem je, ali je već jako volim", pisao je Einstein iz Švicarske, gdje je par tada živio, partnerici Milevi, koja je doputovala u Srbiju da bi se ondje porodila.
"Njegova majka bila je kategorički protiv njegove veze s Milevom", rekao je za BBC Hanoch Gutfreund, koautor knjige "Einstein on Einstein: Autobiographical and Scientific Reflections".
Gutfreund kaže da je Einsteinova majka vjerovala da će njezin sin s njom uništiti svoju budućnost: "Upozorila ga je da će to biti katastrofa ako Mileva zatrudni."
"Njih dvoje su bili do ušiju zaljubljeni jedno u drugo", kaže Gutfreund. Vjeruje se da je njihova veza započela kada je on imao 19, a ona 23 godine.
Dvoje fizičara bili su kolege na Politehničkom institutu u Zürichu, gdje je Mileva u to vrijeme bila jedina studentica i tek druga žena koja je ikada završila studij na Odsjeku za matematiku i fiziku.
biografi otkrivaju nepoznate detalje
Walter Isaacson, autor knjige "Einstein: His Life and Universe", kaže da se iz Einsteinovih pisama saznaje o njegovim osjećajima prema Milevi, ali i o tome koliko njegova majka nije odobravala njegovu nevjestu.
"Moji roditelji liju suze za mnom kao da sam umro. Stalno se žale da sam se osramotio svojom odanošću tebi. Misle da nisam zdrav", pisao je Albert svojoj Mileni.
Ali Einstein je slijedio svoje srce. Tijekom trudnoće pisao je stalno Milevi, obećavajući joj da će biti dobar muž: "Moramo riješiti kako našu Lieserl zadržati s nama. Ne bih je volio dati na posvajanje."
Einstein je bio svjestan koliko je u to vrijeme bilo teško imati "izvanbračno dijete", pogotovo za nekoga tko je težio postati ugledni državni službenik. Slavni fizičar najvjerojatnije nikad nije upoznao kći Lisserl. Kad je došlo vrijeme da se Mileva vrati u Švicarsku, ostavila ju je kod rodbine u Srbiji.
"Sve što znamo o njihovoj kćeri zapisano je u njihovim ljubavnim pismima. Ali od određenog trenutka ona se više uopće ne spominje", ističe Gutfreund.
"Bilo je povjesničara i novinara koji su putovali u Srbiju i pokušavali pronaći njezine tragove, kopali po dokumentima i zapisima u arhivima i skladištima, ali sve je bilo neuspješno. Zadnji put je spomenuta kad je imala oko dvije godine, kad je oboljela od šarlaha. Ne znamo je li to preživjela. Možda je dana na posvajanje ili je možda preminula. Jednostavno ne znamo", kazuje Rosenkranz.
Vjeruje se da Einstein, koji je umro 1955., nikada nikome nije rekao za svoju kćer da je uopće postojala.
Postojanje djeteta otkriveno je tek 1986. godine, kada su pronašli dio njegove korespondencije s Milevom, pisao je BBC.
Nakon vjenčanja 1903. godine, Mileva i Albert su dobili dvojicu sinova, Hansa Alberta i Eduarda, no njihov međusobni odnos, započet u strastvenoj ljubavi, s vremenom se počeo urušavati.
Jedan od najšokantnijih dokumenata koji su kasnije otkriveni jest pismo u kojem je Einstein detaljno naveo uvjete pod kojima je Mileva mogla ostati živjeti s njim. Očekivao je da vodi kućanstvo, brine o njegovoj odjeći i svakodnevno mu osigurava obroke, dok je s druge strane jasno dao do znanja da među njima više neće biti bliskosti.
Zatražio je i da njihov odnos bude isključivo formalan – bez zajedničkih izlazaka, putovanja ili druženja, osim ako je to nužno zbog društvenih okolnosti.
Takav brak nije dugo izdržao, a u jednom od svojih pisala Albert Einstein se obraća djevojci, svojoj rodici Elsi, i piše joj:
‘‘Jučer me žena zauvijek napustila s djecom. Sada ćeš ti, draga mala Elsie, postati moja supruga‘‘.
Razvod od Mileve je uslijedio 1919. godine, a iste godine Einstein se doista oženio rodicom Elsom. Njihov brak trajao je do njezine smrti 1935. godine, no često se opisuje kao odnos iz praktičnih razloga, a ne velike ljubavi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....