Prije nešto više od 10 godina internet su osvojili tekstovi u kojima su stručnjaci za ljepotu krenuli pripisivati "čudotvorna" svojstva retinolu, organskom spoju dobivenom iz vitamina A, koji je tada krenuo osvajati svijet njege kože.
Vogue ga je nazvao "čudesnim sredstvom protiv starenja", a danas se retinol nalazi posvuda - na policama svake drogerije i na većini polica u kupaonicima žena i muškarca starijih od 45, kojima je prioritet pokušati pobijediti svaku nadolazeću boricu.
Popularnost retinola je eksplodirala kad su znanstvenici i ljubitelji njege kože ustvrdili da je nježniji prema koži u usporedbi s drugim vrstama retinoida. Njegov jači rođak, koji se izdaje samo na recept, tretinoin (također poznat pod robnom markom Retin-A), također ponovno dobiva na popularnosti, ali postoji mnogo dulje.
Mračna povijest retinola
Prije nego što je 1971. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila Retin-A, testiran je na stotinama zatvorenika u Philadelphiji u dugoročnom programu koji je vodio dermatolog Albert Kligman.
Između 1951. i 1974., naime, dr. Kligman i njegov tim eksperimentirali su na velikom broju ljudi, od kojih je većina bila afroameričkog podrijetla, smještenima u zatvorenoj kaznionici Holmesburg. Cilj je bio proizvodnja farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, kao i sredstava za kemijsko ratovanje, piše Teen Vogue.
Muškarci su bili podvrgnuti "testovima s flasterima", preko kojih su im netestirane kreme i kemikalije mazane po leđima, licu i rukama. Rađene su im biopsije kože i organa, ubrizgavane misteriozne tvari i primjenjivani razni medicinski zahvati, navodi se.
"Za naknadu od 7 dolara, primio sam spinalnu injekciju", ispričao je jedan od zatvorenika i sudionika Kligmanovog istraživanja autoru Allenu Hornblumu za njegovu knjigu "Acres of Skin: Human Experiments at Holmesburg Prison", kojom mu je ubrizgana nepoznata kemikalija.
Mnogim zatvorenicima ostale su rane, ožiljci i promjene na koži koje su ih obilježile i godinama nakon izlaska iz zatvora. Dr. Kligman koristio je zatvorenike kao jeftinu radnu snagu za testiranje lijekova i proizvoda, rijetko im otkrivajući kojim su tvarima bili izloženi i kakve posljedice mogu očekivati, navodi Teen Vogue.
"Korištenje zatvorenika bilo je jeftinije od kupnje čimpanze, a rezultati su bili bolji", rekao je Al Butler, bivši zatvorenik u Holmesburgu.
Zatvorenici su pristajali sudjelovati u tim eksperimentima, jer su zatvorski poslovi bili rijetki i slabo plaćeni. Većina zatvorenika u zatvorskom sustavu Philadelphije kasnih 1960-ih i 1970-ih još nije bila osuđena, ali su čekali suđenje. Mnogi su bili i nepismeni, zbog čega nisu uvijek razumjeli što potpisuju, ali su te liječničke pretrage vidjeli kao jedini izlaz.
Jedan od eksperimenata uključivao je vitamin A, koji je još od 1940-ih prepoznat kao potencijalni lijek za akne. Međutim, zbog visoke stope iritacije kože, istraživanja su stagnirala. Dr. Kligman je odlučio provesti testove na zatvorenicima.
Počeo je s visokim dozama. Danas najčešće korištena koncentracija tretinoina u Retin-A kremi je 0,025%, a čak i to uzrokuje nuspojave kao što su peckanje, ljuštenje, crvenilo i iritacija. Nasuprot tome, u svojim ranim testovima na zatvorenicima dr. Kligman je koristio koncentraciju od 1%.
"Skoro sam ih ubio, prije nego sam vidio pravi učinak", rekao je liječnik za Philadelphia Magazine. "Svima je bilo loše".
No njega kože bila je samo jedan dio njegova istraživanja. Njegovi su klijenti bili farmaceutski divovi, kemijske tvrtke pa čak i američka vojska. Zatvorenici su bili izloženi azbestu, radioaktivnim izotopima, virusu herpesa i stafilokoku.
Američka ih je vojska koristila za testiranje kemijskih agenasa i psihoaktivnih lijekova, dok ih je CIA koristila za eksperimentiranje s tvarima za kontrolu uma.
Napokon, 1974. Kligmanovi eksperimenti su prekinuti. Do tada je liječnik već stekao golemo bogatstvo i profesionalni ugled zahvaljujući svom otkriću Retin-A. Kad su ga preživjeli pokušali pozvati na odgovornost, tužbe su odbačene zbog nedostatka dokaza ili jer je istekao rok za podnošenje tužbe.
Priča o zločinima u Holmesburgu dospjela je u javnost 1998. godine, kada je objavljena knjiga "Acres of Skin: Human Experiments at Holmesburg Prison". Kada je autor kontaktirao dr. Kligmana za komentar, brzo je završio razgovor ustvrdivši:
"Sve što smo učinili bilo je ponuditi im novac za mali komad njihove kože."
Dr. Kligman je umro 2010. godine u dobi od 93 godine, a do kraja je života tvrdio da je obustava eksperimenata bila "velika pogreška".
Godine 2000. gotovo 300 preživjelih podnijelo je tužbu protiv dr. Kligmana, Sveučilišta u Pennsylvaniji i jedne farmaceutske kompanije, optužujući ih da su ih izložili zaraznim bolestima, radioaktivnim izotopima i psihotropnim lijekovima poput LSD-a bez njihova informiranog pristanka.
Tužba je odbačena jer je nastupila zastara, no preživjeli su ponovno digli glas 2003., prosvjedujući jer je dr. Kligman dobio nagradu za životno djelo.
Tek 2021. godine institucije koje su profitirale od njegova rada počele su se suočavati s njegovim mračnim nasljeđem. Sveučilište u Pennsylvaniji uputilo je javnu ispriku, maknulo njegovo ime s akademskih nagrada i usmjerilo sredstva prema istraživanju dermatoloških problema kod ljudi tamnije puti.
Grad Philadelphia službeno se ispričao 2022., a 2023. Ured medicinskog istražitelja opozvao mu je nagradu i javno se ispričao preživjelima.
Međutim, preživjeli i njihove obitelji nastavljaju tražiti pravdu u obliku odštete. Patent Retin-A generirao je stotine milijuna dolara prihoda.
"Prihodi se slijevaju, a mi još uvijek imamo ožiljke", rekla je nedavno Adrienne Jones-Allston, kći jednog od zatvorenika koji je preživio pokuse.
"Neka podijele bogatstvo. Mi smo platili cijenu" - traže živući i njihove obitelji, piše Teen Vogue.
Unatoč mračnoj povijesti, retinol je danas jedan od najcjenjenijih sastojaka u svijetu njege kože. Nakon što su istraživanja potvrdila njegovu učinkovitost u liječenju akni, bora i hiperpigmentacija, postao je neizostavan dio anti-aging rutina i dermatoloških tretmana.
Danas se retinol i njegovi derivati, uključujući tretinoin (Retin-A), retinil palmitat i retinaldehid, proizvode u kontroliranim laboratorijima i koriste u formulacijama različitih jačina - od blagih verzija bez recepta do snažnijih, medicinskih pripravaka koji zahtijevaju stručni nadzor.
Industrija ljepote također se sumjerila prema etičnijim praksama, tako da je moderno testiranje strogo regulirano, bez ljudskog eksperimentiranja pod neetičkim uvjetima. Danas se većina novih dermatoloških sastojaka testira na laboratorijskim modelima kože ili putem kontroliranih kliničkih ispitivanja uz jasan pristanak sudionika, koji su do u detalj upoznati sa svime.
Međutim, unatoč svojim prednostima, retinol nije bez rizika. Može uzrokovati iritacije, crvenilo, suhoću, burnu reakciju na sunce, stoga se preporuča postupno uvođenje u rutinu njege kože, uz obavezno korištenje zaštitnog faktora (SPF).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....