Novo istraživanje švedskih znanstvenika sugerira da osobe s tetovažama imaju oko 29 posto veći relativni rizik od razvoja melanoma kože (rak kože koji se može metastazama proširiti po cijelom tijelu) u odnosu na one bez tetovaža. Studija, objavljena u časopisu European Journal of Epidemiology, neće nužno izazvati paniku među ljubiteljima body arta, ali otvara ozbiljna pitanja o dugoročnim posljedicama ubrizgavanja tinte u kožu.
Što je istraživanje otkrilo
Tim s Lundskog sveučilišta analizirao je podatke velikog broja ispitanika, uspoređujući osobe kojima je dijagnosticiran melanom s kontrolnom skupinom opće populacije. Pri tome su uzeli u obzir ključne čimbenike rizika, poput izlaganja suncu, tipa kože, dobi, spola i životnih navika, kako bi pokušali izolirati potencijalni utjecaj tetovaža na pojavu ove agresivne vrste raka kože. Rezultat: osobe koje imaju tetovaže pokazale su 29‑postotni porast relativnog rizika u usporedbi s onima bez ijedne tetovaže.
Zanimljivo je da se veličina tetovaže nije pokazala presudnom – veliki "sleeve" na ruci i mala diskretna tetovaža statistički su nosile sličan rizik. Ono što se pokazalo važnijim bio je vremenski okvir: rizik je bio najizraženiji u prvih 10 do 15 godina nakon tetoviranja. To upućuje na to da se potencijalni štetni procesi pokreću relativno rano nakon unošenja tinte, iako se melanom može razviti tek znatno kasnije.
Mogući biološki mehanizmi
Studija ne dokazuje da tetovaže uzrokuju melanom, već pokazuje korelaciju – povezanost koja zahtijeva daljnja pojašnjenja. Ipak, autori nude nekoliko mogućih objašnjenja. Kada se tinta ubrizga u kožu, imunološki sustav pigment prepoznaje kao strano tijelo. Makrofagi i druge imunološke stanice "gutaju" čestice boje, što dovodi do trajne, niskog intenziteta upale u tetoviranom području.
Dio tih čestica s godinama migrira u limfne čvorove, gdje također može izazvati kroničnu upalnu reakciju. Neke komponente tinte – osobito određeni pigmenti i razgradni produkti nastali pod utjecajem UV zračenja – sumnjiče se da mogu imati kancerogeni potencijal. Znanstvenici ističu da je povećani rizik bio izraženiji kod osoba koje imaju tetovaže izvedene kombinacijom crne i obojene tinte, što dodatno upućuje na moguću ulogu specifičnih pigmenata i aditiva.
Što znači 29% veći rizik?
Važno je razumjeti da "29% veći relativni rizik" ne znači da će gotovo trećina tetoviranih ljudi dobiti melanom. Riječ je o relativnom povećanju u odnosu na osnovni rizik populacije. Ako je, pojednostavljeno, početni rizik za određenu skupinu ljudi bio, primjerice, 10 oboljelih na 10.000 osoba, 29‑postotno povećanje značilo bi oko 12-13 oboljelih na 10 000. Za pojedinca je, dakle, i dalje riječ o relativno maloj vjerojatnosti, ali na razini populacije, osobito s obzirom na porast broja tetoviranih, učinak može biti značajan.
Autori istraživanja naglašavaju da rezultati trebaju biti poticaj za oprez i dodatna istraživanja, a ne razlog za stigmatizaciju tetoviranih osoba. Melanom je multifaktorska bolest u kojoj presudnu ulogu i dalje imaju izloženost UV zračenju, genetska predispozicija, tip kože, broj madeža i prethodne opekline od sunca.
Što trebaju znati postojeći i budući "tetovirani"
Za one koji već imaju tetovaže, ova studija ne znači da moraju hitno ukloniti svoje body art radove. Ključna poruka jest: još važnije postaje redovito samopregledavanje kože i dermatološki pregledi, posebno tetoviranih područja. Tetovaža može otežati vizualnu procjenu madeža ili novih promjena na koži, pa liječnici savjetuju da se madeži ne prekrivaju tintom te da se, gdje je moguće, ostave "čisti" rubovi kože oko postojećih lezija.
Za osobe koje tek razmišljaju o tetoviranju, preporuka je da dobro promisle o izboru salona i majstora, obavezno provjere koristi li se certificirana tinta te da se raspitaju o sastavu pigmenata. U zemljama EU-a već postoje pokušaji strože regulacije sastava boja za tetoviranje, ali znanstvena saznanja još uvijek hvataju korak s realnim tržištem, a dio tinte i dalje se naručuje preko interneta, izvan nadzora. Razborito izlaganje suncu i korištenje visokog zaštitnog faktora ostaju temeljna mjera prevencije melanoma – s tetovažama ili bez njih.
Potreba za daljnjim istraživanjima
Zaključno, švedsko istraživanje otvara važan, dosad nedovoljno istražen aspekt moderne kulture tijela. Budući da broj tetoviranih ljudi raste u gotovo svim dobnim skupinama, potencijalni dodatni rizik za melanom postaje javnozdravstveno pitanje, a ne samo osobni izbor uljepšavanja. Znanstvenici pozivaju na longitudinalne studije koje bi pratile ispitanike kroz desetljeća, detaljnije kartiranje vrsta pigmenta, njihovih razgradnih produkata i učinaka UV zračenja, kao i istraživanja uloga imunološkog odgovora.
Do tada vrijedi umjeren pristup: tetovaže same po sebi ne znače da će netko razviti rak kože, ali više ne možemo ni ignorirati mogućnost da tinta, pogotovo u kombinaciji s UV zrakama i individualnim predispozicijama, može pridonijeti povećanju rizika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....