Totalni kaos u džungli! Pet majmunica udružilo se i brutalno sredilo mužjaka - ovo kamera dosad nije snimila!

Nedavno je kamerom po prvi put zabilježeno vrlo neobično ponašanje bonobo majmuna za koje se dosad vjerovalo da su izrazito miroljubivi i pravi ‘hipiji‘ u svijetu primata.

Naime, pet ženki - Polly, Tao, Ngola, Djulie i Bella - divljački su napale znatno jačeg mužjaka Huga i to zato što je ovaj ozlijedio mladunče jedne od njih, a događaj je opisan u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Cell, prenosi Jutarnji list.

Bijesne članice čopora koji živi u prašumi Salonge u Demokratskoj Republici Kongo, brutalno su prebile mužjaka starog gotovo dvadeset godina, koji je tijekom incidenta ležao licem prema dolje kako bi se zaštitio od udaraca.

Napad je trajao skoro pola sata, dok je ostatak čopora promatrao prizor bez ikakve intervencije, uključujući i neke od njegovih rođaka.

Ženke su naizmjenično skakale po Hugovu tijelu, gazile mu leđa i grizle ga za glavu, noge, vrat, prste na rukama i nogama. Jedna mu je odgrizla dio uha; druge dvije trljale su genitalije jedna o drugu iznad njega. Jedna od napadačica ugrizla mu je stopalo, sažvakala otkinuto tkivo, a zatim ga ugrizla za testise‘, detaljno su opisali znanstvenici koji su prisustvovali događaju.

bonobi u prirodi nisu tako miroljubivi

‘Hugo je imao unakaženo lice, krvario je iz usana i obrva, s velikim dijelom kože otkinutim s vrata, zglobovima prstiju izgrizenima do kosti i teškim ozljedama testisa i penisa. Jedva je uspio pobjeći dva sata kasnije. Nakon napada je nestao i prilično smo sigurni da nije preživio‘, kaže Sonya Pashchevskaya, primatologinja i izravna svjedokinja napada koji razotkriva složenost ove vrste koja je često idealizirana kao miroljubivi primati koji svoje nesuglasice rješavaju seksom.

Međutim, bonobi u prirodi - baš kao i čimpanze - nisu tako miroljubivi, već su puno sličniji nama ljudima.

Mužjaci čimpanza čvrstom rukom kontroliraju društvenu hijerarhiju i stvaraju trajne saveze među sobom, dok su nasilni prema ženkama kako bi osigurali vlastito potomstvo. Međutim bonobi žive u matrijarhatu: ženke dominiraju skupinom zahvaljujući međusobnim savezima koje, među ostalim, učvršćuju trljanjem svojih spolovila - tražeći zadovoljstvo putem klitorisa.

Otkako je Jane Goodall s užasom promatrala ratove među čimpanzama, bonobi su bili idealizirani kao njihovi miroljubivi rođaci, a taj se stav osobito učvrstio nakon popularnih knjiga Fransa de Waala.

‘Iako je točno da su mnogo mirniji, ‘hipijevska‘ slika bonobo majmuna potječe uglavnom iz populacija u zatočeništvu. Divlji bonobi nisu toliko mirni‘, kaže Pashchevskaya, inače istraživačica s Instituta Max Planck u Njemačkoj.

‘No mirna bonobo zajednica, koju održava dominacija ženki nad mužjacima, ponekad može biti narušena ekstremnim događajima poput ovoga - iznimkom koja potvrđuje pravilo.‘

ženke pobjeđuju u 100 posto sukoba

‘Mužjaci su veći i snažniji, ali nasilje kao sredstvo društvene kontrole provode ženke. I možda se zato ta činjenica često zanemaruje. To odražava pogled previše usmjeren na mužjake‘, priznaje Martin Surbeck, koji je također radio s bonobima u LuiKotalu u nacionalnom parku Salonga, iako nije sudjelovao u ovom istraživanju.

Surbeck, sa Sveučilišta Harvard, objavio je u travnju istraživanje koje analizira trideset godina promatranja kako bi se razumjela moć bonobo ženki. U 85 posto slučajeva nasilnih saveza sudjeluju ženke koje pokušavaju držati mužjake pod kontrolom, pa je riječ o jasno funkcionalnom obliku agresije: kako bi spriječile da se ponašaju poput čimpanza. U nekim zajednicama ženke pobjeđuju u 100 posto sukoba, što pokazuje da je njihova dominacija strukturalna.

‘Moć ovih ženskih saveza jedan je od glavnih mehanizama koji preokreće odnose moći između spolova u bonobo skupinama‘, kaže Surbeck. Kad ženke bonoba stvaraju agresivne saveze za društvenu kontrolu nad mužjacima, pokazuju da moć ne mora proizlaziti iz fizičke snage, nego iz društvene potpore.

Time napad pet ženki na Huga počinje imati smisla. Prema primatolozima koji prate tu zajednicu, mužjak je nekoliko dana ranije pokazao agresivno ponašanje prema mladunčetu najmlađe napadačice, Belle (15 godina). Ubojstvo mladunaca česta je strategija mužjaka u mnogim vrstama kako bi povećali vlastiti reproduktivni uspjeh: ženke će ponovo zatrudnjeti tek kad prestanu brinuti o postojećem potomstvu.

ne događaju se ubojstva mladunaca

‘Ženke bonoba, međutim, uspjele su preokrenuti taj trend, koji je kod čimpanza uobičajen, zahvaljujući iznimnoj međusobnoj suradnji. One napadaju mužjake koji se loše ponašaju prema mladima. Ova krajnja nasilnost najbolje se može objasniti kao odgovor na krajnju prijetnju - pokušaj infanticida‘, sažima glavna autorica istraživanja objavljenog u časopisu Current Biology.

 Prije nekoliko godina zabilježen je sličan, ali slabije dokumentiran slučaj.

‘Zašto se među bonobima ne događaju ubojstva mladunaca unutar skupine? Zato što se dogodi upravo ovo ako neki mužjak to pokuša‘, objašnjava znanstvenica. ‘Ako su ženke sposobne izvesti čin nasilja takvog razmjera protiv odraslog mužjaka, možda je upravo to ono što sprječava mušku agresiju kakva se vidi kod čimpanza.‘

 Nahoko Tokuyama, još jedna stručnjakinja za bonobe, kaže da je ‘vrlo iznenađena‘ zabilježenim incidentom.

‘Iako ponekad postanu nasilne, nisam vjerovala da bi ženke bonoba mogle toliko ozbiljno ozlijediti mužjaka. Vjerojatno je Hugo iznimno provocirao ženke. Napad na mladunče predstavlja tešku povredu društvenih pravila bonobo zajednice i gotovo uvijek izaziva osvetu ženki‘, dodaje Tokuyama, sa Središnjeg sveučilišta u Tokiju, inače autorica brojnih studija o ženskim savezima kod divljih bonoba. ‘Sigurno je da ovaj slučaj predstavlja najnasilniji napad ikad dokumentiran kod bonoba.‘

stvaranje mreže matrijarhata

Što se tiče simbolike najšokantnijih detalja - poput ozljeda na Hugovom spolovilu - stručnjaci su oprezni. Čimpanze koje napadaju mužjake drugih skupina često ciljaju upravo to područje, dijelom kako bi uklonile reproduktivnu konkurenciju.

‘To je dio tijela koji je lako ozlijediti čak i kad se koriste samo zubi i ruke, pa bi bilo pogrešno pripisivati tome previše simbolike‘, upozorava Pashchevskaya. Ipak dodaje da se time možda šalje poruka kako se neke granice ne smiju prijeći.

Trljanje genitalija ženki o tijelo napadnutog mužjaka bilo bi pak uobičajeno ponašanje. Bonobe to često rade kako bi ojačale međusobne veze solidarnosti, koje na društvenoj razini stvaraju mrežu matrijarhata.

‘To čine i kad se ponovno sretnu nakon nekog vremena, kao svojevrsni pozdrav ‘‘drago mi je što te vidim‘‘, objašnjava Pashchevskaya.

Liza Moscovice, autorica više studija o bonobima i njihovom spolnom ponašanju, dodaje: ‘To je uobičajeno u napetim situacijama, primjerice tijekom zajedničkih napada. Trljanje genitalija pomaže ženkama uskladiti ponašanje, potvrditi međusobnu potporu i vjerojatno smanjiti stres. Vjerojatno su time istodobno pokušavale ublažiti napetost i potvrditi svoju suradničku povezanost. Kao da poručuju: ‘Zajedno smo u ovome‘‘.