Američki odvjetnik Jeremy Rosenthal jedan je od najistaknutijih imena u području parničnih i odštetnih postupaka, specijaliziran za teške slučajeve osobnih ozljeda i složene sudske sporove u saveznoj državi Colorado. Vodi vlastiti odvjetnički ured sa sjedištem u Denveru, gdje zastupa klijente u sporovima protiv osiguravatelja, velikih korporacija i proizvođača, često u slučajevima prometnih nesreća, liječničkih pogrešaka, neispravnih proizvoda, ozljeda na posjedu te u sporovima zbog teških i smrtonosnih ozljeda.
Pitali su ga koji mu je najbolji savjet koji je dobio u svojoj karijeri. Izdvojio je jednu stvar.
- Najbolji savjet koji sam dobio u životu je bio taj da ono što ljudi govore o tebi dok ti nisi prisutan nije tvoja stvar i ne tiče te se to. Taj savjet mi je dao toliko uredno prospavanih noći - naveo je odvjetnik, dok njegovu "mantru" podržavaju i drugi menadžeri i šefovi velikih kolektiva, te to svrstavaju u nekoliko važnih činjenica:
- Ako slušaš nebitne ćakule o sebi nemaš se vremena posvetiti poslu
- Ako se radi o poslu, onda saslušaj, ako se radi o uredskim tračevima o tebi, preskoči to
- Svi smo mi ljudi i neke stvari i laži nas mogu povrijediti, stoga ih je nekad bolje i ne čuti
Psiholozi kažu da su menadžeri uglavnom u pravu kad kažu da tračevi o šefovima i kolegama usporavaju posao, ali psiholozi i sociolozi naglašavaju da priča nije crno‑bijela – važna je razlika između bezazlenog “ventiliranja” i zloćudnog ogovaranja koje razara povjerenje. Većina stručnjaka slaže se da kronični, negativni tračevi troše vrijeme, dižu stres i slabe organizacijsku kulturu, pa ih je pametno svjesno izbjegavati, pogotovo kada su osobni i nebitni za posao.
Što još kažu psiholozi?
Negativni tračevi povećavaju anksioznost i kod onih koji su meta i kod onih koji slušaju, što snižava proaktivno ponašanje, inicijativu i angažman na poslu. Istraživanja pokazuju da timovi opterećeni zloćudnim ogovaranjem imaju višu razinu stresa, češće izgaranje, više izostanaka i veći rizik odlaska s posla.
Ljudi ipak spontano “ogovaraju” jer kroz neformalni razgovor traže emocionalnu validaciju, provjeravaju stavove drugih i pokušavaju shvatiti nepisana pravila u organizaciji. Psiholozi zato razlikuju “informativni” ili podržavajući trač (dijeljenje iskustva, ventil) od destruktivnog (napad na reputaciju, širenje glasina bez provjere).
Što kažu sociolozi i organizacijski stručnjaci?
S društvenog stajališta, ogovaranje je dio neformalne komunikacijske mreže u svakoj organizaciji i pomaže zaposlenicima da razumiju odnose moći i grupnu dinamiku. No, negativan trač o šefovima i kolegama erodira povjerenje, potiče klanove i “tabore” te stvara klimu nepovjerenja u kojoj ljudi manje surađuju i više skrivaju informacije. Studije pokazuju da takva klima ruši organizacijsku predanost i povećava usamljenost i želju za odlaskom iz tvrtke, što se direktno odražava na rezultate.
Zašto menadžeri kažu “ne slušaj tračeve”
Vrijeme potrošeno na ćakule o šefovima i tuđem privatnom životu jest “neproduktivno vrijeme” – ništa se ne radi, a emocionalna energija se troši na nagađanja i dramu.
Šefovi znaju da se negativni tračevi lako pretvore u dezinformacije koje oslabljuju autoritet vodstva i legitimitet odluka, pa naglašavaju fokus na formalne kanale i izravnu komunikaciju.
Preporuka mnogih HR i leadership stručnjaka je: ne sudjelovati u ogovaranju, ne poticati anonimne pritužbe i čim prije preusmjeriti priču na rješavanje problema “licem u lice”, a ne “iza leđa”.
Zaključak za praksu
Povremeno “ventiliranje” o poslu je normalno, ali stalno slušanje i širenje tračeva – posebno o šefovima – s vremenom ruši motivaciju i atmosferu u timu.
Psihološki i sociološki gledano, zdravija je strategija:
ne hraniti se glasinama koje ne možeš provjeriti
probleme s nadređenim rješavati direktnim razgovorom, a ne kroz neformalnu mrežu
koristiti “neformalne priče” samo kao signal da negdje komunikacija ne funkcionira, ali rješenje tražiti u otvorenom dijalogu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....