Nedavna znanstvena istraživanja donose važne odgovore na pitanje zašto žene češće obolijevaju od Alzheimerove bolesti nego muškarci, posebno u kasnijoj životnoj dobi. Velika europska studija provedena 2025. godine, čiji su rezultati objavljeni u prestižnom časopisu Alzheimer’s & Dementia, proučila je krvne masnoće (lipide) kod 841 odrasle osobe iz nekoliko europskih zemalja. Istraživači su analizirali četiri skupine sudionika: žene oboljele od Alzheimerove bolesti, muškarce s istom dijagnozom, zdrave žene i zdrave muškarce. Cilj je bio otkriti postojanje razlika u lipidnom profilu koje bi mogle objasniti veću ranjivost žena na ovu neurodegenerativnu bolest.
Rezultati studije otkrili su iznenađujući obrazac: žene s Alzheimerom imale su znatno manju količinu zaštitnih nezasićenih masnih kiselina u krvi, prije svega omega-3 masnih kiselina poput DHA (dokozaheksaenska kiselina), u usporedbi sa zdravim ženama i muškarcima. Muškarci s Alzheimerovom bolesti nisu pokazivali takav pad razine zaštitnih lipida. Štoviše, pokazalo se da su žene s najnižim razinama omega-3 masnih kiselina u krvi imale slabije rezultate na testovima pamćenja i višak biomarkera koji svjedoče o oštećenju živčanih stanica i prisutnosti upalnih procesa u mozgu.
Biološka pozadina ovog fenomena proizlazi iz različitih hormonskih i metaboličkih putova. Naime, kod zdravih žena mozak prirodno skladišti i koristi više omega-3 kiselina nego kod muškaraca, što se smatra ženskom biokemijskom prednošću. Ključnu ulogu u toj zaštiti ima estrogen, hormon koji potiče funkciju enzima FADS2 – on je nužan za stvaranje dugolančanih omega-3 masnih kiselina potrebnih za strukturu i funkciju moždanih stanica. Osim toga, estrogen povećava učinkovitost MFSD2A transportera, “isporučivača” omega-3 masnoća mozgu.
Međutim, ulaskom u menopauzu razina estrogena kod žena naglo opada, zbog čega opada i učinkovitost FADS2 enzima i MFSD2A sustava. Posljedično, mozak gubi prirodnu zaštitu i postaje izloženiji oštećenjima izazvanim manjkom omega-3 kiselina i povećanom upalnom aktivnošću. Upravo ta promjena najvjerojatnije pridonosi povećanom riziku od gubitka pamćenja i razvoja Alzheimerove bolesti kod žena nakon menopauze.
Važan dio ove priče je i potencijalna zaštitna uloga dodataka omega-3 masnih kiselina. Pregled znanstvenih radova i 58 randomiziranih kliničkih studija pokazuje da doza od 1.000 do 2.500 mg EPA i DHA dnevno u pripravcima "omega 3" može pozitivno utjecati na kognitivne funkcije, ali pod uvjetom da se konzumacija započne dovoljno rano – prije pojave simptoma ili u ranim fazama bolesti. Studije kod osoba s već razvijenom Alzheimerovom bolešću nisu pokazale bitnu korist dodataka omega-3 masnih kiselina za pamćenje i kogniciju, što sugerira da je pravovremena prevencija ključ uspjeha.
Unatoč važnim nalazima, studija ima određena ograničenja, nema jasne uzročno-posljedične veze i treba provesti dodatna istraživanja s istom tematikom. Također, razine lipida u krvi ne odražavaju uvijek precizno stanje u mozgu, a utjecaj životnih faktora, uključujući hormonsku terapiju, nije do kraja razjašnjen.
Sveukupno, ova istraživanja stavljaju novu perspektivu na spolne razlike u riziku od Alzheimerove bolesti i sugeriraju da očuvanje optimalnih razina omega-3 masnih kiselina može imati osobitu važnost za zdravlje mozga žena u srednjoj i starijoj dobi. U vremenu kad se očekuje daljnji porast broja oboljelih od demencija, ovakvi rezultati mogu biti poticaj za promjene prehrambenih i preventivnih strategija, naglašavajući važnost rane prevencije i individualnog pristupa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....