Sezona grijanja je tek počela, a u mnogim se kućama i stanovima, osim mirisa kolača, okićenog bora i lampica, vatra već naveliko loži. Kamin, peć na drva ili komin simboli su topline doma, zbog kojeg se svi rado okupljamo i dio su blagdanske slike koji mnogi povezuju s mirom i zajedništvom.
No ovi idilični užici imaju i svoje negativne nuspojave: zadimljen prostor, crne tragove oko vrata i po zidovima, ali nerijetko i zimske požare, ako se ne održavaju pravilno.
Dimnjak, nevidljiv, pa često i zanemaren, prva je linija obrane između ugodne topline i ozbiljne opasnosti. Dimnjačari i vatrogasci iz godine u godinu upozoravaju na isto: većina problema mogla se spriječiti na vrijeme. Donosimo vam jasne znakove koji govore da vaš dimnjak treba hitno čišćenje, bez odgađanja.
Dim se vraća u prostoriju
Ako se prilikom loženja dim zadržava u prostoriji, vraća kroz vrata peći ili se širi po kući, to je najčešći i najozbiljniji znak problema. Razlog je uglavnom nakupljena čađa zbog koje je nastalo suženje u cijevi dimnjaka i dim nema slobodan prolaz.
Osim neugodnog mirisa i nadražaja očiju, ovakva situacija može dovesti do nakupljanja ugljičnog monoksida, plina bez boje i mirisa koji može biti smrtonosan.
Neugodan miris i kad se ne loži
Ako se u kući osjeti težak, ustajao miris čađe čak i kada kamin ili peć nisu u funkciji, to znači da su naslage u dimnjaku već ozbiljne. Čađa i katran (smolaste naslage) ne samo da smanjuju propuh, nego su i izrazito zapaljivi.
Dimnjačari upozoravaju da se dimnjak najčešće zapali upravo kada su ove naslage dugo zanemarivane. Požar dimnjaka često se ne vidi odmah, ali može prouzročiti pucanje zidova, širenje vatre na krov i cijelu kuću.
Vatra slabo gori i teško se održava
Ako imate osjećaj da stalno morate dodavati drva, a vatra se brzo gasi ili "guši“, problem često nije u lošim drvima - nego u dimnjaku. Kada dimnjak nije čist, nema dovoljan potisak zraka, a bez njega nema pravilnog izgaranja.Takvo loženje dodatno pogoršava situaciju jer se stvara još više čađe, a potrošnja drva raste. Drugim riječima, trošite više, a dobivate manje topline.
Crni tragovi oko otvora kamina
Crne mrlje, masni tragovi ili ljuštenje oko vrata kamina i dimovodne cijevi jasan su znak da dimnjak ne "diše“ kako treba. Dim tada izlazi tamo gdje ne bi smio - u prostor. Osim što je to estetski problem, riječ je o sigurnosnom riziku, osobito u prostorima s drvenim podovima, namještajem ili tekstilom. Takvi tragovi često su prvi vizualni znak da je vrijeme za čišćenje već odavno prošlo.
Čađa otpada u ložište ili se čuju neobični zvukovi
Ako prilikom loženja čujete pucketanje iz dimnjaka, ili primijetite da komadići čađe padaju natrag u ložište, riječ je o ozbiljnom upozorenju. To znači da su se naslage već počele odvajati i da postoji opasnost od zapaljenja dimnjaka.U takvim slučajevima dimnjačari savjetuju da se peć ne koristi dok se dimnjak ne pregleda i očisti.
Koliko često dimnjak treba čistiti?
Iako mnogi misle da je jednom godišnje dovoljno, stručnjaci ističu da to ovisi o vrsti grijanja, učestalosti loženja, vrsti drva. Kod grijanja na drva, posebno ako se loži svakodnevno, čišćenje se preporučuje najmanje dva puta godišnje, a kod intenzivne uporabe i češće.
Najčešća pogreška
Mokra drva, lakirano ili obrađeno drvo, karton i plastika najbrže uništavaju dimnjak. Stvaraju guste, ljepljive naslage koje se teško uklanjaju i znatno povećavaju rizik od požara. Pravilo je jednostavno: što je drvo suše - dimnjak je sigurniji.
Najbolja drva za loženje
Za sigurno i učinkovito grijanje presudna nije samo čistoća dimnjaka, nego i vrsta drva koja se loži. Stručnjaci se slažu da su tvrda, suha drva najbolji izbor jer daju više topline, sporije izgaraju i ostavljaju znatno manje čađe u dimnjaku.
Najčešće se kao optimalan izbor ističu bukva i grab. Bukva daje ujednačenu toplinu, lako se pali i ne iskri, zbog čega je pogodna za svakodnevno loženje. Grab ima još veću ogrjevnu moć i dugo žari, ali zahtijeva dobar propuh i potpuno suh dimnjak.
Hrast, iako vrlo kaloričan, sadrži više tanina i smole te može stvarati više naslaga u dimnjaku ako nije dovoljno suh, zbog čega ga dimnjačari preporučuju koristiti umjereno i u kombinaciji s drugim drvima.
Posebno je važno naglasiti da se drva trebaju sušiti najmanje 18 do 24 mjeseca, na prozračnom mjestu, zaštićena od kiše, ali ne zatvorena u plastiku. Mokra drva stvaraju gust dim, brzo prljaju dimnjak i znatno smanjuju učinkovitost grijanja.
Jednako važna je i veličina cjepanica. Idealna debljina drva za kućne kamine i peći kreće se između osam i 12 centimetara, dok duljina treba odgovarati ložištu kako bi drvo ravnomjerno gorjelo i omogućilo dobar protok zraka. Predebela drva teško se pale i guše vatru, dok presitna izgaraju prebrzo i povećavaju potrošnju.
Pravilno odabrana i dobro osušena drva ne samo da griju učinkovitije, nego produžuju vijek dimnjaka, smanjuju rizik od požara i štede novac - što je u sezoni grijanja važnije nego ikad.
Toplima doma počinje sigurnošću
Dimnjak se ne vidi, ali se njegove posljedice itekako osjete. Redovito čišćenje nije trošak, nego ulaganje u sigurnost, zdravlje i dugovječnost kuće. Vatra u kaminu treba grijati - ne plašiti. Ako primijetite ijedan od ovih znakova, nemojte čekati "još koji dan“. Zima je duga, a dimnjak ne prašta nemar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....