Ni kiša ni jugo nisu pokvarili raspoloženje u Splitu, gdje je u restoranu "Dvor" predstavljen novi broj gastronomskog magazina "Kužina" u izdanju Slobodne Dalmacije. Unatoč lošem vremenu okupili su se brojni uzvanici, poznata lica iz javnog života, predstavnici gastronomske scene i ljubitelji dobre spize. Na 120 stranica novog izdanja čitatelje čekaju priče o jesenskim namirnicama, sezonskim receptima, chefovima i ljudima koji svojim radom čuvaju i njeguju dalmatinsku kuhinju.
Program je vodila Ines Nosić, koja je na početku podsjetila na posebno mjesto hrane u dalmatinskom identitetu i svakodnevici.
– Spiza je dio našeg identiteta, kulture i načina života, a svaki dalmatinski pjat priča svoju priču: o ljudima, običajima i okusima koji se prenose generacijama – kazala je.
Treći broj "Kužine", koji će u prodaji biti od subote, 14. listopada, posvećen je jeseni i bogatstvu namirnica koje ovo godišnje doba donosi na naše stolove. O njegovu nastanku i sadržaju govorila je urednica Tea Sumić Miletić.
– Hvala svima vama koji ste mi pomogli u stvaranju novog broja. Primijetit ćete da ima puno više stranica nego prije, a moram priznat da mi je poseban gušt bio ispuniti svaku od njih. Planirajući broj držala sam se načela kojih se držim u svojoj kuhinji, a to je kuhanje u skladu s godišnjim dobom. Jesen je u Dalmaciji zaista bogata raznim okusima koje nam priroda nudi pa je tema bilo u izobilju. Ujedno sam željela odati priznanje našoj tradiciji, ali i novim trendovima u gastronomiji te pomoći našim čiteteljima da još više guštaju u spizi.
Regija gastronomije
Na predstavljanju se razgovaralo i o budućnosti dalmatinske gastronomije. Splitsko-dalmatinska županija 2027. godine nosit će titulu Europske regije gastronomije, što je važno priznanje za ovaj kraj, ali i prilika za snažniju promociju njegove kulinarske baštine, lokalnih proizvoda i ugostiteljske ponude na europskom i svjetskom tržištu.
O važnosti te titule govorila je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Gastronomija joj je, kako je rekla, jedna od najdražih tema, a ponos zbog priznanja koje očekuje Županiju podijelila je s okupljenim ugostiteljima i predstavnicima gastronomske scene.
– Moram vam priznati da mi je gastronomija najdraža tema, evo mene na mom terenu! U ime Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije mogu samo istaknuti koliko sam ponosna što ulazimo u novu godinu u kojoj smo najbolja gastroregija u Europi. Cijela ova priča bez vas ne bi bila moguća. Imamo bogato nasljeđe, od obale do Dalmatinske zagore, a sve je puno mirisa, aroma i okusa. Bilo da je riječ o peki, ribi, pašta-fažolu ili šalši, znam da slična jela imaju i druge zemlje, ali kod nas je to ipak nešto posebno – poručila je.
Osvrnula se i na aktivnosti koje slijede, najavivši nove prilike za predstavljanje dalmatinske gastronomske ponude. Među prioritetima su povezivanje lokalnih proizvođača i ugostitelja te promocija njihovih proizvoda i priča na međunarodnom tržištu, uz pomoć suvremenih tehnologija.
– Nastojat ćemo što više raditi na povezivanju proizvođača i ugostitelja te promovirati svaku vašu priču diljem svijeta, koristeći moderne tehnologije. Hvala vam što idete težim putem i ne podliježete trendovima brze zarade – zaključila je.
U sklopu programa Ivana Vladović je restoranima uručila i posebne pločice kao priznanje njihovu radu i doprinosu razvoju i promociji dalmatinske gastronomske ponude.
Pločice su dobili restoran Stella Croatica na Klisu, restoran Makarun, Trattoria Tinel, konobe Matoni, Pusti me proć i Lola, restoran Corto Maltese, restoran Kampus Studentskog centra Split, restoran Uje, restoran Nodilo u hotelu Cornaro, Dujkin dvor, restoran 1921 u hotelu Park Split, konoba Bajso u Starom Selu kod Jesenica, bistro Karlo u Baškoj Vodi, restoran Arta Larga by Gastro Diva u Makarskoj, konoba Kala u Supetru te Jurin podrum u Starom Gradu na Hvaru.
Gastronomija je razlog povratka
Nakon službenog dijela programa s Ivanom Vladović razgovarali smo o tome koliko gastronomija danas utječe na odabir turističke destinacije.
– Gastronomija je sve važnija. Pokazatelji govore da se 21 posto ljudi odlučuje za destinaciju zbog nje. Međutim, moramo obratiti pozornost na to da je gastronomija još češće razlog povratka nego prvog dolaska, a mi radimo na tome da postane još snažniji motiv za dolazak. Tu postoji jedna zamka – ne smijemo se opuštati niti oponašati druge destinacije. Moramo čuvati svoju autentičnost i recepture te ulagati u obrazovanje kadrova – istaknula je Vladović.
Govoreći o autentičnosti, posebno je izdvojila važnost lokalnih vina i maslinovih ulja, ali i svega što čini dalmatinski način života. Smatra da se gastronomska ponuda ne može svesti samo na jela na jelovniku, nego da je gostima treba znati predstaviti u širem kontekstu.
– Uz dalmatinsku gastronomiju idu i dalmatinska vina, ulja i pisma. Vinske karte na kojima dalmatinska vina nisu na prvom mjestu nisu dobra priča. Ova nam titula donosi veliku vidljivost, ali tu priliku moramo znati iskoristiti. Pripremamo brojne edukacije i pomoći ćemo u prezentaciji naše ponude. Nije dovoljno imati neko jelo na jelovniku, treba ga znati i pokazati – poručila je.
Okusi djetinjstva
Treći broj donosi niz kulinarskih priča i recepata, od poznatih dalmatinskih jela do drukčijih načina pripreme namirnica koje često imamo u kuhinji, ali ih ne koristimo dovoljno. Među sugovornicima su profesionalni kuhari i zaljubljenici u kuhanje, kojima je gastronomija važan dio života.
Jedan od njih je chef Toni Boban iz "K.užine", koji je govorio o jelima koja najradije priprema s dolaskom hladnijih dana, ali i o okusima koji ga podsjećaju na djetinjstvo.
– Nakon sezone čovjek je već prilično umoran, a kako dolazi zima, sve se više okrećemo konkretnijim, masnijim jelima. Mislim da imamo jako dobre temelje u tradiciji. Volim svašta isprobavati, ali omiljeno jesensko jelo mi je tingul od pivca. Vraća me u djetinjstvo, u bakinu kuhinju, jer sam ga često jeo kod nje. Mislim i da je sol podcijenjena namirnica jer se može koristiti i u slatkim i u slanim jelima. Ona je pojačivač okusa, a premalo je koristimo. Moja baka često je posezala za cimetom, muškatnim oraščićem i klinčićem, začinima koje danas u kuhinji rijetko susrećemo – otkrio nam je.
Ivan Pažanin ekipu "Kužine" primio je u svoj dom i pripremio ručak od sezonskih namirnica. Toni Boban predstavio je i svoj način pripreme goveđih obraza, jela koje traži vrijeme i strpljenje, a nagrađuje bogatim okusom i mekanim mesom. Braco Sanjin pokazao je kako se namirnica koju najčešće povezujemo sa salatama može iskoristiti na drukčije načine, dok su u konobi "Hvaranin" predstavljeni recepti za jela od lignji.
Stipe Šušnjara iz "Artičoka" čitateljima približava načine očuvanja sezonskih namirnica za hladnije mjesece, ali i postupke kojima se može smanjiti bacanje hrane i pripremiti zimnica s probiotičkim svojstvima. Iako je riječ o tehnici s dugom tradicijom, fermentacija je ponovno pronašla mjesto u suvremenim kuhinjama.
Slatki dio izdanja
Prostor je dobila i riba koju na peškarijama često zaobilazimo. Dok se kupci najčešće odlučuju za poznatije i cjenjenije vrste, neke druge ostaju u drugom planu. Dalmatinski chefovi prihvatili su se upravo takvih namirnica i pokazali što se od njih može pripremiti. Njihovi recepti pokazuju da i ribe koje se rijetko nađu na našim tanjurima imaju mnogo kulinarskog potencijala.
"Kužina" donosi i priče o ljudima kojima je kuhanje velika ljubav, iako im nije profesija. Među njima je splitski profesor Marijan Zujić, a čitatelji će upoznati i Marijanu Marin, slastičarku iz "Corta Maltesea". Slatki dio izdanja zaokružuju recepti suradnica za torte i kolače, namijenjeni svima koji vole pripremati deserte i isprobavati nove slastičarske ideje.
Jedna od važnijih tema ovog broja jest celijakija, bolest o kojoj se još uvijek nedovoljno govori i koju ne treba poistovjećivati s prolaznim prehrambenim trendovima. Riječ je o autoimunoj bolesti koja zahvaća probavni sustav, a simptomi mogu biti vrlo različiti. Kod nekih oboljelih jasno su izraženi, dok se kod drugih bolest može razvijati bez prepoznatljivih tegoba. Zbog toga mnogi godinama ne znaju da imaju celijakiju. Prema procjenama navedenima u prilogu, čak šest od sedam oboljelih nema postavljenu dijagnozu.
Priča o celijakiji
Pravodobno prepoznavanje bolesti posebno je važno kod djece jer neliječena celijakija može utjecati na njihov rast i razvoj. Jedina terapija jest stroga, doživotna bezglutenska prehrana. Ona zahtijeva poseban oprez pri kupnji namirnica, pripremi obroka i prehrani izvan vlastitog doma.
O celijakiji u novom broju govori prof. dr. sc. Ervina Bilić, koja je podijelila svoja stručna saznanja i osobno iskustvo. Martin Grubiša iz hotela "Marvie" pokazao je kako se i tradicionalna jela poput pašticade mogu pripremiti u bezglutenskoj verziji, a predstavio je i slastice prilagođene takvoj prehrani. Svoja iskustva podijelili su i ljudi koji su nakon dijagnoze morali promijeniti prehrambene navike i prilagoditi svakodnevni život novim okolnostima. Njihove priče govore o izazovima s kojima se susreću osobe koje moraju paziti na svaki sastojak, od kupnje namirnica do odlaska u restoran.
Druženje u "Dvoru" nastavilo se uz razgovore i dobru spizu. Jer hrana je oduvijek bila više od onoga što se poslužuje na tanjuru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....