Komarča je jedna od najčešće konzumiranih riba u Hrvatskoj, ali potrošači često nemaju jasan način za utvrditi je li riječ o divljoj ili uzgojenoj ribi. No, to bi se uskoro moglo promijeniti jer znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu rade nanrazvoju digitalnog alata za njihovo razlikovanje. Riječ je o aplikaciji koja bi, na temelju fotografije ribe, procjenjivala vjerojatnost njezina podrijetla.
Kako je za Agroklub objasnio Igor Talijančić, znanstveni suradnik Instituta, takav sustav bio bi spoj biologije, statistike i umjetne inteligencije koji bi služio kao brz i neinvazivan način provjere u svakodnevnim situacijama.
Komarča, naglasio je stručnjak, ima dvostruku ulogu, istodobno je jedna od ključnih vrsta mediteranske akvakulture i važna riba u gospodarskom i rekreativnom ribolovu. Upravo ta paralelna prisutnost u uzgoju i u prirodi otvorila je niz pitanja, osobito zato što ribe iz uzgoja mogu pobjeći iz kaveza ili se mrijestiti u njihovoj blizini, pa se granica između divljih i uzgojnih jedinki zamagljuje.
U Laboratoriju za akvakulturu Instituta, pod vodstvom dr. sc. Tanje Šegvić Bubić, kroz projekte financirane od Hrvatske zaklade za znanost prikupljen je velik broj digitalnih fotografija divljih i uzgojnih komarči iz istočnog Jadrana. Analize su pokazale da se podrijetlo ribe može s visokom pouzdanošću procijeniti na temelju vanjskih tjelesnih obilježja.
Kako razlikovati divlju od uzgojene komarče
Divlje komarče rastu u promjenjivom i zahtjevnom okolišu, stalno traže hranu i izbjegavaju predatore. Zbog toga su im tijela izduženija, glava relativno veća, a usta položena paralelno s dnom, što je prilagodba prehrani školjkašima i rakovima te aktivnom plivanju. Uzgojne jedinke, koje žive u kontroliranim uvjetima i hrane se peletima, u prosjeku su zdepastije, s zaobljenijim i manjim profilom glave, a usta su im usmjerena prema gore jer hranu hvataju u vodenom stupcu.
Talijančić ističe da se ovim istraživanjem zapravo gradi povjerenje, i to u podrijetlo ribe i informacije koje prate hranu na tržištu. Cilj nije stvarati nepovjerenje prema akvakulturi, nego omogućiti potrošačima jasne i provjerljive podatke kako bi mogli donositi informirane odluke.
Vizualni dojam, osobito oblik tijela, već sada snažno utječe na odluku o kupnji. Potrošači često izduženiji i vitkiji oblik nesvjesno povezuju s divljom ribom i većom kvalitetom, dok zdepastiji oblik doživljavaju kao tipičan za uzgoj. Analize potrošnje ribe u Republici Hrvatskoj dodatno pokazuju da dio potrošača uzgojenu ribu doživljava kao preskupu i ”manje prirodnu“, često povezujući takav proizvod s razlikama u okusu, boji mesa ili upravo obliku tijela.
"Takva percepcija uvelike je posljedica nedostatka informacija jer gotovo polovica ispitanika izjasnila se da ne zna dovoljno o obilježjima uzgojene ribe, što često dovodi do stvaranja stereotipa i diskriminacije proizvoda iz akvakulture u odnosu na divlju ribu. U tom kontekstu, oblik tijela postaje jedan od rijetkih ‘vidljivih signala‘ na temelju kojih potrošači procjenjuju kvalitetu i podrijetlo proizvoda, često bez znanstvenog utemeljenja”, naglasio je Talijančić u razgovoru za Agroklub.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....