Skraćuju li krumpiri život? Znanstvenici s Harvarda tvrde da ima opasno djelovanje ako ne znate s čim ga i kako pripremiti

Postoji li povezanost između unosa krumpira i pojave hipertenzije, odnosno visokog tlaka? Istraživači s Harvarda desetljećima su pratili prehranu i bolesti više od 100.000 muškaraca i žena te su otkrili da su oni koji su jeli krumpir većinu dana, i to ne samo pomfrit i čips, nego i pire, kuhani ili pečeni krumpir, imali veći rizik od razvoja visokog krvnog tlaka.

No, kako ističe liječnik dr. Michael Greger, koji se bavi učinicima prehrane na zdravlje, važno je što ljudi stavljaju na krumpir, a ne samo krumpir. A to je sol, a često i maslac, pa je moguće da je krumpir zapravo nevin u ovoj priči. Znanstvenici su pokušali razdvojiti učinke soli i zasićenih masti, ali je veza između konzumacije krumpira i visokog krvnog tlaka i dalje ostala vidljiva, a rezultate studije možete pogledati ovdje.

- Možda su ljudi koji jedu krumpir ujedno i oni koji jedu meso i krumpir kao osnovu prehrane. Naime, isti su znanstvenjci utvrdili da je konzumacija mesa, uključujući perad, povezana s povećanim rizikom od hipertenzije, kao i čak umjeren unos konzervirane tune. U studiji o krumpiru pokušali su isključiti utjecaj svih vrsta životinjskih proizvoda, no i dalje su pronašli povećani rizik te su zaključili da bi povezanost između krumpira i hipertenzije mogla predstavljati "važan javnozdravstveni problem". Pretpostavljalo se da bi krumpir, zbog visokog udjela kalija, mogao snižavati krvni tlak, no pronađeni su dokazi suprotnog učinka, ističe dr. Greger u svom članku za Nutritionfacts.org.

Nemoguće je sve kontrolirati

Kako objašnjava u svom videu "Povećava li krumpir rizik od visokog krvnog tlaka i smrti?", dvije slične studije provedene u mediteranskoj Europi nisu pronašle povezanost između konzumacije krumpira i hipertenzije. Možda zato što se ondje krumpir ne prekriva maslacem i vrhnjem, nego se jede uz drugo povrće. Iako su harvardski istraživači pokušali kontrolirati slane i masne dodatke tipične za zapadnjačku prehranu, kao što su i europski istraživači pokušali isključiti utjecaj dodatnog povrća, nemoguće je kontrolirati baš sve čimbenike.

Jedan od glavnih razloga zašto nas zanima krvni tlak jest njegov utjecaj na zdravlje. U dvije studije provedene u Švedskoj, gdje se krumpir uglavnom jede kuhan, nije pronađena povezanost između konzumacije krumpira i rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Ni u južnoj Italiji nije pronađena povezanost između konzumacije krumpira i rizika od prerane smrti. Međutim, u SAD-u je konzumacija krumpira bila je povezana s većom smrtnošću: čak 65 % veći rizik od smrti od srčanih bolesti, 26 % veći rizik od smrtonosnog moždanog udara, 50 % veći rizik od smrti od raka te općenito veći rizik od smrti iz svih uzroka.

- No ta je povezanost nestala nakon što su uzeti u obzir drugi čimbenici. Drugim riječima, problem nije bio u krumpiru. Ljudi koji jedu krumpir vjerojatno više puše, više piju ili unose više zasićenih masti. Kada se svi ti čimbenici uzmu u obzir, veza između krumpira i smrtnosti nestaje.

Opasni pomfrit

To je potvrđeno u studiji NIH-AARP, najvećem istraživanju prehrane i zdravlja u povijesti. Kada se promatra samo krumpir, nije pronađena povezanost s povećanim rizikom od smrti, uz moguću iznimku pomfrita, koji je povezan s većim rizikom od smrti od raka. Kada se objedine rezultati 20 studija, nije pronađena značajna povezanost između konzumacije krumpira i smrtnosti, iako su prženi krumpiri ponovno moguća iznimka. Čak i konzumacija pomfrita samo dvaput tjedno može udvostručiti rizik od prerane smrti, neovisno o drugim čimbenicima, dok se konzumacija neprženog krumpira pokazala neutralnom - ističe ovaj liječnik, naglašavajući da nisu sve biljne namirnice jednake te razlikujem zdravu i nezdravu biljnu prehranu. 

Napominje da što je prehrana više biljna, to ljudi dulje žive i imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Drugim riječima, veći unos biljnih, a manji unos životinjskih namirnica povezan je s nižim rizikom od prerane smrti. Međutim, ta korist bila je ograničena na one koji su se hranili zdravijom biljnom prehranom. Istraživače je iznenadilo što oni koji su konzumirali nezdraviju biljnu prehranu nisu živjeli značajno kraće. Moguće je da su jednostavno unosili manje životinjskih proizvoda, što je možda ključni čimbenik dugovječnosti, ili je moguće da krumpir u toj skupini ima zaštitnu ulogu. Naime, veći unos krumpira pokazao se potencijalno zaštitnim, pa bi buduća istraživanja mogla razmotriti svrstavanje prženog krumpira u nezdravu kategoriju.

Što se tiče smrtnosti, prženi krumpir možda nije toliko štetan kao prženo meso, poput pohane piletine ili pržene ribe, ali to ne znači puno. Podaci o povezanosti pomfrita i smrtnosti izazvali su reakcije industrijske udruge Potatoes USA, koja je podsjetila da ove studije mogu dokazati samo povezanost, a ne uzročnost.

Autori su na to odgovorili: "Naši podaci dodatno naglašavaju potrebu za ograničavanjem konzumacije prženog krumpira." Pomfrit bi mogao biti toliko štetan da ne bi bilo etično provoditi eksperimentalna istraživanja u kojima bi se ljude nasumično poticalo na njegovu konzumaciju, zaključuje autor članka za Nutritionfacts.org.

Recept

Na koncu, ako baš volite krumpir, evo ga u jednoj zdravoj varijanti, bez prženja, kombinacije s mesom i viška masnoće. Spremljen na ovaj način, krumpit zadržava vlakna i kalij i može biti dio uravnotežene prehrane. Ali nemojte pretjerivati sa soljenjem, sol dokazano diže tlak.

Hrskavi pečeni krumpir iz pećnice

Sastojci

800 g krumpira
2 žlice maslinova ulja
1 žličica češnjaka u prahu
1 žličica slatke paprike
1/2 žličice suhog ružmarina ili origana
sol, papar

Priprema

Operite krumpir i narežite ga na kriške ili kocke (ne morate ga guliti). Posušite ga kuhinjskim papirom kako bi bio što hrskaviji. U zdjeli ga pomiješajte s maslinovim uljem i začinima. Rasporedite ga na papir za pečenje u jednom sloju. Pecite u pećnici na 200 °C oko 30 do 40 minuta, uz povremeno okretanje, dok ne postane zlatan i hrskav.