Na neslavnom popisu "Dvanaestorice prljavih" na kojem se se nalaze namirnice s visokom koncentracijom štetnih kemikalija, po prvi se put našla jedna koja nam je gotovo svima svakodnevno na jelovniku - bilo u izvornom ili u prerađenom obliku. Riječ je o krumpiru, koji se na popisu Dirty Dozen organizacije EWG našao zbog učestale prisutnosti klorprofama, sredstva koje se koristi kako bi se spriječilo klijanje krumpira tijekom skladištenja.
Prije nego vas uhvati panika, naglasimo kako je važno razlikovati regulativu u SAD-u i Europskoj uniji. Dok je u SAD-u klorprofam i dalje dopušten u određenim primjenama vezanim uz skladištenje krumpira, Europska unija je povukla njegovo odobrenje. U EU su postavljene vrlo niske granične vrijednosti ostataka te tvari u hrani, praktički na razini tragova, a sustav službenih kontrola prati poštuju li se te granice.
Ipak, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri kupac iz Hrvatske izložen riziku, budući da se na tržištu pored domaćeg krumpira, čija peoizvodnja i skladištenje podliježu EU regulativi, nalazi i onaj iz zemalja izvan EU, u kojima ne postoji ograničenje vezano uz korištenje spomenute kemikalije. U teoriji, hrana koja se legalno uvozi u Republiku Hrvatsku i prodaje na njenom području mora zadovoljiti EU propise o maksimalnim ostacima pesticida. To znači da se i za krumpir iz trećih zemalja kontroliraju razine kemikalija, uključujući i kod nas zabranjeni klorprofam. Ako bi razine prelazile dopuštene granice, proizvod ne bi smio biti stavljen na tržište.
Što se tiče prerađenog krumpira, poput škroba, pahuljica, grickalica ili pomfrita u lancima brze hrane, situacija je dodatno složena jer takvi proizvodi prolaze kroz niz tehnoloških koraka, poput guljenja, ispiranja i toplinske obrade, što obično smanjuje razine ostataka pesticida u odnosu na sirovi gomolj. I ti proizvodi, ako se prodaju u EU, podliježu istim pravilima o maksimalnim ostacima.
Trebamo li biti na oprezu? Da, osobito kad je riječ o prehrani djece (postoje studije koje dokazuju štetnost ovog pesticida za razvoj i zdravlje djece) i osjetljivih osoba, ali nema razloga za paniku niti za potpuno izbjegavanje krumpira ili proizvoda od krumpira. Razuman pristup uključuje temeljito pranje i guljenje, kojim se klorprofam u najvećem dijelu uklanja iz ploda, dok se osjetljivima preporučuje povremeni odabir krumpira iz organskog uzgoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....