Osobe koje su u snu izložene jakom svjetlu imaju visok rizik od srčanog udara; Evo zašto je bolje spavati u mraku

Gašenje svjetla noću već dugo se zna kao način za poticanje kvalitetnog sna, no nova istraživanja sugeriraju da bi moglo imati i dodatnu veliku korist. Spavanje u potpunoj tami može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u svijetu.

Ljudi koji su spavali u najsvjetlijim uvjetima – slično kao da su svjetla u spavaćoj sobi upaljena – imali su 56% veći rizik od srčanog zatajenja, 32% veći rizik od koronarne bolesti srca i 28% veći rizik od moždanog udara.

Sudionici istraživanja nosili su nosive uređaje na zapešću koji su pratili izloženost svjetlu između 00.30 i 6.00 sati, objasnio je dr. Daniel Windred, koautor studije objavljene u časopisu JAMA Network Open. On je istaknuo da se nije pratilo odakle dolazi svjetlo, već samo njegova jačina.

Svjetlo može blokirati proizvodnju hormona melatonina u mozgu, koji potiče san, pa smanjenje izloženosti svjetlu noću može započeti promjenom večernje rutine. Preporučuje se ograničiti korištenje ekrana i isključiti nepotrebna svjetla četiri sata prije spavanja, rekao je dr. Julio Fernandez-Mendoza, klinički psiholog i direktor Centra za istraživanje i liječenje poremećaja spavanja u Penn State Health.

Ako nije moguće potpuno ugasiti svjetla, preporučuje se korištenje slabog ili toplog svjetla umjesto jakih svjetala, izbjegavanje svijetlih budilica i spavanja uz prozor. Korisni su i zastori koji blokiraju svjetlo, zavjese za zamračenje ili maska za oči, prenosi CNN.

Igor Stevanovic/Science Photo/Science Photo Library Via Afp

Ovo je, prema autorima, “najveće poznato istraživanje” dugoročnih povezanosti između individualne izloženosti svjetlu i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Analizirali su 13 milijuna sati podataka o svjetlu za gotovo 89.000 ljudi. Istraživanje potvrđuje prethodne nalaze koji povezuju narušavanje cirkadijalnog ritma s lošim kardiovaskularnim zdravljem.

Cirkadijalni ritmovi su 24-satni ciklusi u gotovo svakoj stanici i tkivu tijela, uključujući kardiovaskularni sustav. Taj unutarnji sat kontrolira cikluse spavanja i budnosti, prepoznajući svjetlo kao signal za budnost, a tamu kao signal za san, piše CNN.

Sudionici studije, prosječne dobi 62 godine, bili su iz UK Biobank studije koja prati zdravstvene ishode više od 500.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2006. godine. Nosili su uređaje za praćenje svjetla tjedan dana u svojim svakodnevnim životima između 2013. i 2022., a potom su promatrani prosječno devet godina.

Osobe izložene najsvjetlijem svjetlu imale su i 47% veći rizik od srčanog udara te 32% veći rizik od atrijske fibrilacije (neregularnog, ubrzanog ritma srca). Žene su imale veći rizik od srčanog zatajenja i koronarne bolesti, dok su mlađi sudionici bili više pogođeni srčanim zatajenjem i atrijskom fibrilacijom.

Iako istraživanje pokazuje povezanost, ono ne dokazuje da izloženost svjetlu uzrokuje kardiovaskularne probleme. Autori su uzeli u obzir fizičku aktivnost, pušenje, alkohol, prehranu, rad u smjenama i druge čimbenike, a veze su i dalje bile značajne.

Prethodna istraživanja pokazala su da narušavanje cirkadijalnog ritma može utjecati na kardiovaskularne i metaboličke procese, uključujući oštećenje stanica koje održavaju funkciju arterija, povišen krvni tlak i povećani rizik od bolesti. Noćno svjetlo može djelovati i kao stresor, povećavajući otkucaje srca, hormone stresa, glukozu, inzulin i upalu.

Istraživači napominju da je potrebno više studija zbog nedostatka raznolikosti sudionika (97% bijelci), ograničenih podataka o kvaliteti sna i kratkog razdoblja praćenja svjetla.