Boja mokraće može otkriti velike tegobe! Jedan od njih je i hormon koji zna imati fatalne posljedice po zdravlje

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Applied Physiology otkrilo je da boja mokraće ne govori samo o razini hidratacije, već i o tome kako tijelo reagira na stres.

Naime, tamna mokraća najčešće znači dehidraciju, a osim što može izazvati fizičke probleme poput umora, glavobolje i zamućenog vida, dehidracija također utječe i na hormone.

Znanstvenici su otkrili da osobe koje piju manje od 1,5 litre vode dnevno imaju značajno više razine kortizola – hormona stresa – od onih koji unose preporučenu količinu tekućine (oko 2 litre za žene i 2,5 litre za muškarce).

Kortizol je ključan u situacijama stvarne životne ugroženosti jer tijelo priprema na reakciju. No, kada je stres uzrokovan svakodnevnim problemima poput rokova na poslu, povišena razina kortizola može dovesti do anksioznosti, depresije, problema s pamćenjem i koncentracijom, probavnih smetnji, bolesti srca, poremećaja sna i povećanja tjelesne težine.

Zašto dehidracija povećava kortizol?

Autori istraživanja, Daniel Kashi i Neil Walsh, objašnjavaju da je razlog hormon vazopresin. Mozak ga izlučuje kada ste dehidrirani, a on signalizira bubrezima da zadrže vodu i sudjeluje u regulaciji reakcije mozga na stres. Time može potaknuti dodatno lučenje kortizola.

Svetlana/imagebroker/profimedia/Svetlana/imagebroker/profimedia

„U društvima gdje se kronični stres sve više prepoznaje kao javnozdravstvena kriza, hidratacija se pokazuje kao iznenađujuće jednostavna i dostupna intervencija. Iako pravilna hidratacija ne uklanja životne pritiske, može pomoći tijelu da se bolje nosi s njima. U svijetu u kojem je stres neizbježan, ta fiziološka prednost može biti daleko važnija nego što smo mislili“, poručuju autori istraživanja.

Kortizol je hormon koji proizvodi nadbubrežna žlijezda i često se naziva „hormonom stresa“. Njegova je glavna uloga pripremiti tijelo na brzu reakciju u stresnim situacijama – ubrzava rad srca, povećava razinu šećera u krvi i usmjerava energiju na važne organe i mišiće.

U malim količinama kortizol je koristan jer pomaže tijelu da se nosi s izazovima, regulira krvni tlak i podržava rad imunološkog sustava. Međutim, kada ga ima previše – posebno zbog kroničnog stresa ili dehidracije – kortizol postaje opasan.

Dugotrajno povišene razine kortizola mogu dovesti do anksioznosti i depresije, problema s pamćenjem i koncentracijom,

poremećaja sna, povećanja tjelesne težine, bolesti srca i krvnih žila, uključujući srčani i moždani udar.