Čuvajte mliječne zube i izvađene osmice, ne bacajte ih! Dr. Ježina Bušelić otkriva fascinantne opcije, nisu uopće daleke

Ponovni rast zuba? Zvuči nevjerojatno! A ipak nije, znanstvenici se time bave već godinama. Nekim životinjama zubi jednostavno ponovno izrastu. Cheng Ming Chuong, autor članka iz 2013., rekao je da bismo trebali promatrati aligatore kako bismo razumjeli kako bi ponovno izrastanje zubi moglo funkcionirati kod ljudi.

Aligatori, naime, imaju zube koji rastu u serijama po tri, a tako je i kod ljudi, barem tijekom nekoliko mjeseci života. Kod aligatora, ispod odraslog zuba nalazi se mladi zub, a ispod njega pupoljak matične stanice koji ima potencijal postati novi zub.

Ljudi imaju sličnu strukturu, ali im nedostaje pupoljak matičnih stanica. Prema Chuongu, kad bismo samo mogli shvatiti kako manipulirati molekularnim putem koji onemogućuje rast zubi, teoretski bismo mogli poništiti njihov gubitak.

Je li rast novog zuba iz matičnih stanica mit, znanost ili vrlo bliska budućnost? - upitali smo splitsku dokroricu dentalne medicine dr. sci. Marinu Ježinu Bušelić.

- Zamislite da izgubite zub i da vam doktor dentalne medicine ne ugradi implantat, nego potakne vaše tijelo da izraste novi zub, vaš vlastiti, s korijenom, živcem i krvlju. Zvuči kao znanstvena fantastika? Možda još neko vrijeme. Ali danas, globalna istraživanja u dentalnoj regenerativnoj biologiji pokazuju da je ovaj scenarij sve bliži realnosti i to zahvaljujući matičnim stanicama - kazuje Ježina Bušelić.

- Svaki čovjek tijekom života dobiva dvije serije zubi: mliječne i trajne. No znanstvenici danas istražuju mogućnost da potaknemo organizam da proizvede i treći set zuba i to potpuno prirodnim putem. Ključ je u matričnim interakcijama između epitelnih i mezenhimalnih stanica, koje su kod djece bile odgovorne za razvoj zuba u ranom životu. Znanstveni timovi u Japanu, Velikoj Britaniji i SAD-u rade na rekreiranju tog procesa pomoću matičnih stanica izoliranih iz zubne pulpe, desni, koštane srži i pupkovine, kazuje Ježina Bušelić.

Kako funkcionira rast zuba?

- Proces započinje u laboratoriju putem izolacije matičnih stanica, najčešće iz pupkovine, ali i iz mliječnih zubi ili desni. Potom dolazi uparivanje epitelnih i mezenhimalnih stanica koje međusobno komuniciraju i stvaraju tkivo zuba. Zatim, uzgoj zametka zuba (tooth germ) u laboratorijskim uvjetima, često na 3D biomimetičkim okvirima i potom implantacija zametka u čeljust, gdje se razvija u funkcionalni zub s korijenom, cementom, živcem i krvnim žilama.

Kod životinja je to već uspješno napravljeno. Funkcionalni zubi su izrasli i potpuno integrirali s okolnim tkivom. Kod ljudi, tehnologija je u ranoj kliničkoj fazi, ali napredak je brz i obećavajuć, ističe Ježina Bušelić.

Kaže se da se znanost temelji na povijesti, ovaj primjer još iz doba Maja to svjedoči:

- Godine 1931. u Hondurasu je pronađena mandibula (donja vilica) mlade žene iz civilizacije Maja, stara više od 1.400 godina. U čeljusti su joj bila tri implantata izrađena od morskih školjki – kirurški ugrađena na mjesto izgubljenih zuba. Nevjerojatno je da su ti implantati prirodno srasli s kosti, postigavši ono što danas zovemo oseointegracija – bez vijaka, titana i laboratorija. Danas ne koristimo školjke, ali zahvaljujući znanosti, krećemo dalje – prema autonomnoj regeneraciji vlastitog zuba, kazuje Ježina Bušelić.

Matične stanice

Tehnologija još nije dostupna, ali terapije koje koriste matične stanice već jesu.

- Iako rast cijelog zuba još nije dostupan u svakodnevnoj praksi, primjena matičnih stanica već je realnost u regenerativnoj dentalnoj medicini te postoje tri životne prilike za prikupljanje matičnih stanica. Svaka osoba ima najmanje tri dragocjene šanse za prikupljanje vlastitih matičnih stanica koje mogu služiti regenerativnim terapijama.

Tako je pupkovina (pri rođenju) – najbogatiji izvor multipotentnih stanica, potom mliječni zubi (djetinjstvo) – izuzetno korisni za dentalne i neurološke terapije te retinirani umnjaci (osmice) – često uklanjani, ali idealni za prikupljanje zubne pulpe. Ove stanice već se mogu pohraniti u specijaliziranim bankama kao osobno biološko osiguranje za budućnost u ordinacijama dentalne medicine koje su licencirane za postupak.

Mogu istaknuti da smo mi u Hrvatskoj pioniri pohrane i to radimo već više od 10 godina u suradnji sa firmom BioEden, odnosno BioSave Premium, koja brine o pohrani i čuvanju matičnih stanica iz zubi - kazuje Ježina Bušelić.

Iz mliječnih zubi i retiniranih umnjaka (osmica) najčešće se prikupljaju postnatalne mezenhimalne matične stanice iz zubne pulpe, poznate kao Dental Pulp Stem Cells (DPSCs). 

- To su mezenhimalne matične stanice (MSC) koje imaju visok kapacitet regeneracije, lako se diferenciraju u dentin, koštano tkivo, hrskavicu, pa čak i neuronske stanice, imunološki su tolerantne – tijelo ih lako prihvaća i mogu se dugoročno pohraniti u specijaliziranim bankama, kazuje Ježina Bušelić.

U terapijama se koriste za različite stvari.

- Koriste se za regenerativnu dentalnu medicinu (dentin, cement, parodontalni ligament, pulpa). Neuroregeneraciju (istražuje se u kontekstu neurodegenerativnih bolesti), ortopediju (obnova kosti), estetsku medicinu (pomlađivanje, kolagen, tonus kože). Pupkovina je jedinstvena prilika pri rođenju za pohranu matičnih stanica koje su, osobito vrijedne za hematološke i sistemske bolesti.

Međutim, zubi pružaju dostupnu alternativu kasnije u životu, s iznimnim potencijalom za regeneraciju zubnih, živčanih i koštanih tkiva. Obje vrste su iznimno vrijedne i komplementarne, idealne za čuvanje kao osobna biološka rezerva za buduće regenerativne terapije. Idealno je iskoristiti obje prilike, pohraniti stanice iz pupkovine ako je moguće, a kasnije i iz zuba, kao dodatnu biološku sigurnost, naglašava Ježina Bušelić.

Nova filozofija u dentalnoj medicini 

- Pojavom regenerativnih metoda rađa se i nova grana dentalne struke, znana kao stem-restorativna dentalna medicina. Ona ne zamjenjuje izgubljeno već regenerira vlastito tkivo, koristeći resurse iz tijela pacijenta. Umjesto cementa, šavova i implantata, koriste se matične stanice, faktori rasta i prirodni biološki materijali. Cilj je obnova ne samo strukture, već i funkcije, vitalnosti i dugoročnog zdravlja zuba i potpornih tkiva, kazuje Ježina Bušelić.

Matične stanice imaju i širu primjenu za zdravlje, ljepotu, pokret...

- Matične stanice nisu rezervirane samo za dentalnu medicinu. One se svakodnevno koriste i u estetskoj medicini – pomlađivanje lica, obnova tonusa kože, stimulacija kolagena, sportskoj medicini – liječenje ruptura mišića, ligamenata, regenerativnoj medicini – kod neuroloških i ortopedskih stanja. Ono što ih čini posebnima je biološka kompatibilnost – dolaze iz vlastitog tijela i tijelo ih prihvaća s lakoćom.

U regenerativnim liječenjima u regenerativnoj dentalnoj medicini koristimo i druge oblike terapije matičnim stanicama, kao sto su one iz krvi, posebice PRF-om – koncentratom iz vlastite krvi pacijenta koji sadrži 3% matičnih stanica. PRF (fibrin bogat trombocitima) koristi se u regenerativnoj parodontologiji i endodonciji – obnova potpornog tkiva zuba, kosti i sluznice, oralnoj kirurgiji – za bolju koštanu integraciju i brže cijeljenje, pinhole tehnici – minimalno invazivnoj metodi liječenja povlačenja zubnog mesa, biološkom pomlađivanju lica – gdje faktori rasta potiču prirodnu regeneraciju kože, kazuje Ježina Bušelić.

Mijenja se način liječenja

Dakle, kad će doći do rasta zubiju iz matičnih stanica?

- Zahvaljujući globalnim istraživanjima i napretku regenerativne biologije, čini se da će uskoro moći izrasti vlastiti zub, prirodno, bez metala, bez stranih tijela – potpuno iznutra. Dok čekamo da ta tehnologija postane standardna, matične stanice već sada mijenjaju način na koji liječimo, regeneriramo i pomlađujemo – u dentalnoj medicini, estetici i sportskoj terapiji, kazuje Ježina Bušelić.

Nalazimo se u povijesnom trenutku?

– Da, upravo tako. Nalazimo se u tranziciji iz mehaničke dentalne medicine kakvu danas poznajemo u biološku dentalnu medicinu. Svakako, sve upućuje da će novi trendovi sve više usmjeravati doktore dentalne medicine da obnavljaju prirodni sustav koji se može regenerirati.

Nije luksuz, nego odgovornost

Zub budućnosti vjerojatno neće biti vijak, implantat, već će biti onaj koji je izrastao s vama ili novi uzgojeni zub uz pomoć matičnih stanica koje će vam to jednom omogućit kao treća sreća. Zato na kraju mogu istaknuti kako matične stanice nisu znanstvena fantastika, već su one naša biološka budućnost.

One se ne mogu proizvesti naknadno, ne mogu se vratiti ako ih izgubimo. Zato ih treba čuvati kada imamo priliku – kod rođenja, pri gubitku mliječnih zubi ili vađenju umnjaka. Briga o matičnim stanicama nije luksuz – to je odgovornost prema vlastitom zdravlju i zdravlju naše djece. Jer možda baš ta mala stanica danas, može sutra regenerirati zub, živac, kost… ili spasiti život - poručuje dr. sci. Marina Ježina Bušelić.