Dermatolozi alarmiraju: Preplanulost nije zdrava! Već nakon 15 minuta sunčanja u koži se pokreće ovo, baza je za rak

Iako je ljeto većini asocijacija na neodoljivi preplanuli ten, dermatolozi upozoravaju na opasne posljedice sunčanja i korištenja solarija. Dok se generacija Z opsesivno informira o UV indeksu i poseže za zaštitnim faktorom, liječnici ističu da tamnjenje kože – bilo prirodno ili umjetno – nije znak zdravlja, već suprotno, obrambeni mehanizam na oštećenje DNK stanica!

Što se događa?

Ultraljubičasto (UV) zračenje dijeli se na UVA, UVB i UVC zrake. UVA zrake uzrokuju tamnjenje i starenje kože, UVB opekline, dok UVC zrake ne dopiru do površine Zemlje. I sunce i solariji emitiraju UVA zrake koje, iako možda ne peku, uzrokuju dubinsko oštećenje kože.

- Kad UV zrake prodru u kožu, dolazi do mutacija u DNK stanica. Koža se brani tako da pojačano proizvodi melanin, pigment koji upija dio zračenja i samo zato potamnimo, pojašnjava liječnica, dr. Lee.

/Shutterstock

Kronično izlaganje UV zrakama uzrokuje trajna oštećenja i značajno povećava rizik od raka kože – uključujući bazocelularni i planocelularni karcinom, kao i melanom. UV zrake, neovisno o izvoru, službeno su klasificirane kao karcinogene za ljude.

Kratkoročne i dugoročne posljedice

- Sunčanje dodatno pogoršava brojna stanja kože jer UV zrake slabe njezinu zaštitnu barijeru, uzrokujući suhoću, iritacije i upalne procese, navodi dr. Thosani.

Dugoročno gledano, izlaganje suncu razgrađuje kolagen, smanjuje elastičnost i ubrzava starenje. Pojavljuju se pigmentacijske promjene, a kod nekih i  teško uklonjivo zadebljanje i diskoloracija kože vrata i dekoltea.

- UV oštećenje počinje već nakon 15 minuta izlaganja bez zaštite, upozorava dr. Chacon. Svaka nova preplanulost povećava rizik, bez obzira na to je li koža izgorjela ili ne.

Nema sigurne preplanulosti

Iako mnogi vjeruju da lagano potamnjela koža djeluje zdravo, stručnjaci tvrde suprotno: ten je znak stresa, a ne zdravlja. - Kumulativno UV izlaganje s vremenom povećava broj mutacija u DNK. Zbog toga osobe koje se često sunčaju, iako ne izgore, imaju značajno veći rizik od razvoja karcinoma kože, kaže dr. Lee.

Kako se zaštititi: 5 osnovnih savjeta dermatologa

1. Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati.

Tada su UV zrake najjače.

2. Koristite SPF svaki dan.

Zaštita s najmanje SPF 30 preporučuje se čak i kad je oblačno. Obnavljajte kremu svaka dva sata.

3. Odaberite mineralne kreme.

Dermatolozi često preporučuju fizičke zaštite sa cinkovim oksidom jer stvaraju barijeru na površini kože.

4. Nanesite dovoljno kreme.

Za lice – količina dužine dva prsta. Za tijelo – otprilike jedna čašica (30 ml). Ponovite nanošenje nakon plivanja ili znojenja.

5. Nosite zaštitnu odjeću.

UPF odjeća, široki šeširi i naočale štite dodatno – pogotovo kad se ne možete cijelo vrijeme štititi kremom.

Preplanula koža ne znači da ste zdravi – već da se koža pokušava obraniti od štetnog zračenja. Svaki ten ostavlja trag, a dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne.