Na prvu bi pomislili kako naš mozak nema neke veze s crijevima - međutim, kad smo sretni, kažemo da osjećamo "leptiriće" u trbuhu. Kad smo nervozni - tu nervozu najčešće osjetimo i u crijevima, a sad je dokazano da i naša crijevna mikrobiota, u mnogome utječe i na naše psihičko zdravlje.
Poremećaji mentalnog zdravlja pogađaju milijune ljudi širom svijeta, pri čemu su anksioznost, depresija, shizofrenija i bipolarni poremećaj među najčešćima. Nedavna istraživanja ističu ulogu mikrobiote crijeva—trilijuna bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama u probavnom sustavu—u utjecaju na mentalno zdravlje putem osovine crijeva i mozga, sustava dvosmjerne komunikacije koji povezuje središnji živčani sustav i crijeva kroz neuronske, hormonske, imunološke i metaboličke puteve.
Kroz jednu studiju s indijskih sveučilišta, analizirano je 15 studija provedenih između 2014. i 2024., koje istražuju kako mikrobiom utječe na mentalno zdravlje.
Spoznaje do kojih se došlo su vrlo zanimljive, i potvrđuju kako raznolikost mikrobiote može pridonijeti pozitivnom ili negativnom raspoloženju.
Depresija je tako povezana s manjom raznolikošću mikrobiote i povećanim razinama Firmicutesa, koji su jedna od glavnih skupina (filuma) bakterija koje žive u ljudskom crijevu i drugim dijelovima tijela te pomažu u razgradnji složenih ugljikohidrata i vlakana. Također, sudjeluju u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) koje su važne za energiju i zdravlje crijevne sluznice.
Anksioznost je, zanimljivo, povezana s niskim razinama bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA) i višim razinama Proteobacteria. Proteobacteria su velika i vrlo raznolika skupina (filum) bakterija, u koju spadaju i Escherichia, Salmonella, Helicobacter i Vibrio. Dok su neke vrste normalni stanovnici crijeva i pomažu u probavi i metabolizmu, druge mogu biti patogene ili izazivati upalne procese ako njihova brojnost previše poraste.
Više razine Proteobacteria u crijevima često se povezuju s upalom i disbiozom (neravnotežom mikrobiote), a upala u crijevima može utjecati na mozak preko osi crijeva i mozga, što može doprinijeti anksioznosti i depresiji.
Shizofrenija se prema studiji pokazala povezanom s endotoksemijom i smanjenim brojem Lactobacillusa. Endotoksemija označava prisutnost toksičnih tvari iz bakterija u krvi, najčešće lipopolisaharida iz Gram-negativnih bakterija, poput Escherichie, dok smanjen broj Lactobacillusa znači da u crijevima ima manje “dobrih” bakterija iz roda Lactobacillus, koje inače pomažu u probavi, jačanju imunološkog sustava i smanjenju upale.
Bipolarni poremećaj korelira se s promjenama u omjeru Firmicutes/Bacteroidetes bakterija, od kojih se Firmicutes odnosi na Gram-pozitivne bakterije, dok su Bacteroidetes Gram-negativne bakterije. Ako je omjer Firmicutes/Bacteroidetes veći ili manji od normalnog, to ukazuje na disbiozu, tj. neuravnoteženu mikrobiotu. Disbioza može utjecati na: proizvodnju neurotransmitera (npr. serotonina), razinu upale u tijelu te metabolizam i energiju, što sve može doprinijeti promjenama raspoloženja kod bipolarnog poremećaja.
Intervencije poput probiotika, promjena prehrane i transplantacije fekalne mikrobiote pokazale su ublažavanje simptoma, ponekad usporedivo s tradicionalnim farmakološkim tretmanima.
Što su probiotici i čemu služe?
Probiotici su živi mikroorganizmi (bakterije i kvasci) koji pružaju zdravstvene koristi kada ih konzumiramo. Nalaze se prirodno u nekim fermentiranim namirnicama, dodaju se u određene proizvode i dostupni su kao dodatci prehrani. Međutim, nisu svi proizvodi označeni kao probiotici dokazano učinkoviti.
Probiotici djeluju prvenstveno u probavnom traktu, gdje mogu poboljšati ravnotežu crijevne mikrobiote, štititi od štetnih mikroba, poboljšati probavu i, potencijalno, pružiti druge zdravstvene koristi. Najčešći probiotici uključuju Lactobacillus, Bifidobacterium, Saccharomyces, Streptococcus, Enterococcus, Escherichia i Bacillus.
Koje namirnice sadrže probiotike?
Fermentirane namirnice poput jogurta, kimchija, kiselog kupusa i kefira sadrže žive mikroorganizme. Neke namirnice se obrađuju nakon fermentacije (npr. kiseli krastavci), što ubija mikroorganizme i smanjuje probiotske učinke. Neki proizvodi, poput žitarica, sokova, formula i smoothieja, također mogu sadržavati dodane mikroorganizme, ali učinak ovisi o vrstama i količini prisutnih bakterija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....