Posljednjih godina zdravlje crijeva postalo je jedna od najvažnijih tema u svijetu medicine i prehrane. Sve veći broj istraživanja pokazuje da stanje naše probave ne utječe samo na fizičko zdravlje, već i na raspoloženje, koncentraciju, imunitet pa čak i funkcije mozga. Upravo zato stručnjaci sve više naglašavaju važnost pravilne prehrane i očuvanja zdrave crijevne mikrobiote.
Prema stručnjacima sa Sveučilišta Harvard, ljudsko debelo crijevo dom je za oko 100 bilijuna korisnih bakterija i drugih mikroorganizama koji čine takozvani mikrobiom. Ova složena zajednica mikroorganizama igra ključnu ulogu u probavi hrane, regulaciji imunološkog sustava i zaštiti organizma od štetnih utjecaja. No njezina važnost ne završava na tome.
Znanstvenici sve češće govore o takozvanoj osi crijeva i mozga, odnosno o stalnoj komunikaciji između probavnog sustava i središnjeg živčanog sustava. Upravo zbog toga zdravlje crijeva može utjecati na raspoloženje, razinu energije, kvalitetu sna, pa čak i na rizik od razvoja određenih neuroloških i mentalnih poremećaja.
Jedan od stručnjaka koji već godinama proučava povezanost prehrane, mikrobioma i zdravlja je dr. Tim Spector, epidemiolog i profesor na King‘s College London. Gostujući u popularnom podcastu "The Diary of a CEO", govorio je o važnosti prehrambene raznolikosti te posebno istaknuo skupinu namirnica koju su mnogi godinama nepravedno izbjegavali – orašaste plodove.
Spector podsjeća na to da su se nekoć orašasti plodovi često nalazili na popisu nepoželjnih namirnica zbog visokog udjela masti. Dugo se smatralo da mogu negativno utjecati na zdravlje srca i tjelesnu težinu. Međutim, moderna znanost danas daje sasvim drukčiju sliku.
"Nekada smo demonizirali orašaste plodove jer su sadržavali masnoće. Danas znamo da je većina tih strahova bila neutemeljena", istaknuo je stručnjak.
Posebno je izdvojio bademe, za koje pojedina istraživanja sugeriraju da mogu imati pozitivan učinak na kognitivne funkcije, zdravlje mozga i emocionalnu ravnotežu. Osim toga, bogati su vlaknima koja hrane korisne bakterije u crijevima te tako pridonose zdravijoj mikrobioti.
Ipak, Spector upozorava da najveća pogreška nije odabir "pogrešnog" orašastog ploda, nego uvjerenje da postoji jedna čudesna namirnica koja može riješiti sve zdravstvene probleme. Umjesto toga, naglašava važnost raznolikosti.
Prema njegovim riječima, najbolji izbor nisu samo bademi, orasi ili lješnjaci pojedinačno, već njihova kombinacija. Mješavina različitih orašastih plodova osigurava širi spektar hranjivih tvari, zdravih masnoća, vitamina, minerala i biljnih spojeva koji mogu pozitivno djelovati na organizam.
"Ključ je u tome da ih pomiješate. Miješani orašasti plodovi zapravo su najbolji način za poboljšanje zdravlja mozga i općeg zdravlja", poručio je epidemiolog.
Ovaj savjet uklapa se i u njegovu poznatu preporuku prema kojoj bi ljudi tijekom jednog tjedna trebali konzumirati čak 30 različitih biljnih namirnica. To ne uključuje samo voće i povrće, već i orašaste plodove, sjemenke, mahunarke, začine i aromatično bilje.
Takva prehrambena raznolikost potiče razvoj bogatijeg i otpornijeg mikrobioma, što može imati brojne koristi za zdravlje. Stručnjaci vjeruju da upravo raznolika prehrana predstavlja jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za očuvanje zdravih crijeva, jačanje imuniteta te podršku funkcijama mozga.
Iako ne postoji jedna namirnica koja može čudesno riješiti sve zdravstvene probleme, sve više dokaza pokazuje da male promjene u prehrani mogu donijeti velike koristi. Dodavanje šake miješanih orašastih plodova u svakodnevni jelovnik moglo bi biti jednostavan korak prema zdravijim crijevima, boljem raspoloženju i snažnijem mozgu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....