Dr. Lampalo upozorava: Puno ljudi misli da su prehlađeni, a zapravo imaju jesensku alergiju; evo kako ih razlikovati

Dok većina ljudi alergije povezuje s proljećem, kada u zraku leti pelud trava i stabala, mnogi ne znaju da se alergijska sezona proteže duboko u jesen. Jesensko razdoblje u Dalmaciji često nas dočeka s nosom punim maramica, kihanjem, suzenjem očiju i osjećajem umora.

Upravo o tome razgovarali smo s doc. dr. sc. prim. Marinom Lampalo, dr. med., specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom pulmologije iz Specijalne bolnice Sv. Katarina iz Zagreba, koja objašnjava kako brojni pacijenti misle da su prehlađeni, a zapravo pate od jesenskih alergija, jer su im simptomi jako slični i često zbune i same pacijente.

- Alergija je pretjerana reakcija organizma na tvari koje su u osnovi bezopasne, poput peludi, prašine ili životinjske dlake. Imunitet tada reagira pogrešno, kao da je riječ o opasnom napadaču. Takve reakcije mogu biti lokalne – na nosu, očima, koži – ili generalizirane, poput teških astmatskih napada – objašnjava dr. Lampalo. Alergije su danas, kaže, “kuga 21. stoljeća”, jer pogađaju između 15 i 25 posto svjetskog stanovništva, a broj oboljelih i dalje raste.

Zašto ih je sve više?

Točan uzrok nije poznat, ali postoji nekoliko teorija. 

- Danas živimo u pretjerano “sterilnom” okruženju. Djeca sve rjeđe dolaze u kontakt s prirodnim alergenima i životinjama, a sve više s prašinom i kemikalijama. Taj manjak izlaganja u ranoj dobi može poremetiti sazrijevanje imunološkog sustava. To je tzv. higijenska teorija. Također, klimatske promjene produžuju sezone cvatnje, pa alergeni u zraku ostaju prisutni dulje nego prije – objašnjava.

Dodaje i da današnji način života, urbanizacija i boravak u zatvorenim prostorima povećavaju izloženost grinjama i plijesnima. Vlažniji jesenski mjeseci, truljenje lišća i grijanje u domovima dodatno potiču razvoj unutarnjih i vanjskih plijesni – čestih jesenskih alergena.

- U jesen su česti slučajevi tzv. skrivenih alergija. Ljudi šmrcaju, kišu, suze im oči, kašlju i osjećaju umor, a misle da su se prehladili. Međutim, riječ je o alergijskoj reakciji, najčešće na pelud korova poput ambrozije i crkvine, ili na čempres, koji je u Dalmaciji vrlo prisutan i aktivan i u ovo doba godine - kaže dr. Lampalo.

- Kada se suočimo sa simptomima poput kihanja, začepljenog nosa i svrbeža očiju, često se pitamo radi li se o prehladi ili alergiji. Iako oba stanja mogu imati slične simptome, postoje ključne razlike. Prehlada obično traje pet do deset dana, dok alergija može potrajati tjednima ili čak mjesecima – sve dok traje izloženost alergenu - kaže dr. Lampalo.

- Prehladu obično prati blaga temperatura, bolovi u mišićima i osjećaj opće slabosti. Alergije, s druge strane, ne uzrokuju povišenu temperaturu. Sekret iz nosa kod prehlade je gust, žut ili zelen, dok je kod alergije proziran i vodenast. Još jedna važna razlika je početak simptoma – kod prehlade se oni razvijaju postupno, a kod alergije naglo, često u istom okruženju ili pri boravku na otvorenom. Osobe s alergijama često imaju izražene simptome ujutro ili navečer, osobito u suhim i vjetrovitim danima, kada je pelud najviše prisutan u zraku - dodaje dr. Lampalo. 

Sve češće i dugotrajnije reakcije

Upitana jesu li alergije danas češće nego prije, dr. Lampalo potvrđuje kako je uočljiv porast slučajeva.

- Zahvaljujući boljim dijagnostičkim metodama, više ljudi dolazi do točne dijagnoze, ali i objektivno gledano – alergije jesu u porastu. Razlozi su mnogobrojni: promjene u prehrani, život u urbanim sredinama, izloženost zagađenju zraka...

Toplije zime i dulje vegetacijske sezone produžuju vrijeme cvatnje biljaka koje proizvode pelud, pa se sezonske alergije preklapaju.

- Peludna sezona danas počinje ranije i traje dulje nego prije dvadesetak godina. U Dalmaciji to znači da neki pacijenti imaju simptome gotovo cijelu godinu, kaže.

- Za pouzdanu dijagnozu presudna je anamneza – razgovor s liječnikom, koji već iz opisa tegoba može prepoznati obrazac alergijske reakcije. Nakon toga slijede kožni ubodni testovi, krvne pretrage (IgE antitijela) i, po potrebi, provokacijski testovi koji potvrđuju na što je osoba točno preosjetljiva. Ako simptomi potraju unatoč terapiji, treba ponovno procijeniti dijagnozu i uključiti specijalista alergologa ili pulmologa - ističe dr. Lampalo.

Kod poznate sezonske alergije, savjetuje, terapiju treba započeti preventivno – i do dva tjedna prije očekivane sezone.

- To uključuje redovito prozračivanje prostora, uporabu HEPA filtera, pranje posteljine na visokoj temperaturi i izbjegavanje sušenja rublja na otvorenom tijekom visoke koncentracije peludi. Najvažnije je izbjegavati kontakt s alergenom, koliko god je to moguće. Kad je riječ o peludi, treba pratiti dnevne izvještaje o koncentraciji peludi u zraku, što je dostupno na internetu i u medijima. Nakon boravka vani preporučljivo je presvući se, oprati kosu i lice, a prozore držati zatvorenima, osobito noću – savjetuje dr. Lampalo.

- U jesen je važno redovito čistiti prostorije, ali oprezno: osobe alergične na prašinu i grinje ne bi trebale usisavati ni mesti, jer se tada alergeni dižu u zrak. Ako ipak moraju, trebale bi nositi masku i koristiti usisavače s HEPA filterima. Osobe alergične na grinje trebale bi ukloniti tepihe i zavjese, koristiti sintetičku posteljinu i redovito prati posteljinu na 60 stupnjeva. Ako su preosjetljive na životinjsku dlaku, trebalo bi izbjegavati kontakt sa životinjama u zatvorenom prostoru.

Dodaje kako pacijenti često griješe čekajući da simptomi prođu sami od sebe.

- Alergije nisu prolazna smetnja. Neliječena alergija može s vremenom dovesti do razvoja astme, kroničnog sinusitisa ili upale srednjeg uha.

Liječenje alergija – od antihistaminika do imunoterapije

- U liječenju se koriste različite skupine lijekova: antihistaminici (sprječavaju djelovanje histamina), kortikosteroidi (ublažavaju upalu i zaustavljaju razvoj alergijske reakcija), dekongestivi (kapi za nos koje djelovanjem na krvne žile smanjuju oticanje nosne sluznice i ublažavaju simptome alergije), antikolinergici (smanjuju učinak acetilkolina) i antileukotrijeni (sprječavaju upalni učinak leukotriena) - ovo su lijekovi koji ublažavaju simptome i kontroliraju upalnu reakciju, pojašnjava, te nadodaje:

- Važno je naglasiti da se alergije ne liječe “na svoju ruku”. Simptomi se mogu ublažiti, ali bez kontrole alergologa ili pulmologa može doći do komplikacija, pogotovo kod osoba koje već imaju astmu - upozorava dr. Lampalo.

No ako simptomi traju unatoč redovnoj terapiji, potrebno je potražiti pomoć specijalista.

- U slučajevima kad klasični lijekovi ne pomažu, pristupa se imunoterapiji (hiposenzibilizaciji), posebnom obliku liječenja,koji dugoročno može promijeniti imunološki tijek bolesti. Tom se metodom u organizam bolesnika unose male količine alergena, u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik, a čije se koncentracije lagano povećavaju. Na taj se način bolesnikov imunološki sustav potiče na povećanje tolerancije prema specifičnom alergenu. U slučaju kontakta s tim alergenom, simptomi bolesti bit će znatno blaži ili se uopće neće razviti lijekovi koji ublažavaju simptome i kontroliraju upalnu reakciju -objašnjava.

Dr. Lampalo naglašava da pacijenti ne bi smjeli samoinicijativno ukidati terapiju ni dugotrajno koristiti dekongestive za nos, jer to može pogoršati stanje.

- Ako se pojavi piskanje u prsima, napadaji kašlja ili otežano disanje, to je znak da treba potražiti specijalista – moguć je razvoj astme.

Mnogi pacijenti posežu za prirodnim rješenjima - izbjegavanjem alergena, ispiranjem nosa fiziološkom otopinom, korištenjem pročišćivača zraka ili biljnih pripravaka, no dr. Lampalo upozorava:

- Ispiranje nosa fiziološkom otopinom i izbjegavanje alergena uvijek su dobrodošli. Takvi postupci mogu pomoći u ublažavanju simptoma, ali “prirodni pripravci” nisu znanstveno dokazano učinkoviti, a ponekad mogu i pogoršati stanje, ako neki biljni pripravci sadrže tvari slične alergenima. Uvijek se treba savjetovati s liječnikom - ističe dr. Lampalo.

Kada potražiti pomoć liječnika

S druge strane, pravilno disanje i lagana fizička aktivnost mogu pomoći kod kontrole simptoma.

- Vježbe disanja, joga ili Tai Chi hodanje mogu poboljšati funkciju dišnog sustava i smanjiti stres koji često pogoršava alergijske reakcije, savjetuje.

- Kožni ubodni testovi i analiza specifičnih IgE protutijela iz krvi najpouzdaniji su način dijagnoze, objašnjava, te nadodaje kako je važno  voditi dnevnik simptoma i bilježiti kada i gdje se oni javljaju. - To pomaže liječniku prepoznati uzrok i prilagoditi terapiju. A ako se pojave jaki konjunktivitisi, napadaji kašlja ili teško disanje, nikako ih ne treba ignorirati - to već zahtijeva specijalističku obradu.

Zbog klimatskih promjena, ističe dr. Lampalo, možemo očekivati da će alergije biti još češće i dugotrajnije.

- Alergije su danas više nego ikad dio naše svakodnevice. Jesen, koja bi trebala donijeti olakšanje od peludi, sve češće postaje novo razdoblje kihanja i suzenja očiju. Prepoznati razliku između prehlade i alergije prvi je korak, a pravodobna terapija najbolja je zaštita. 

- Alergija nije samo sezonska neugodnost – to je stanje koje treba shvatiti ozbiljno, ali uz dobru dijagnostiku i pravilno liječenje, svatko može živjeti bez ograničenja. Ulaganje u edukaciju, prevenciju i dostupnu dijagnostiku postaje nužno. Rana terapija i individualni pristup ključ su dobre kontrole bolesti, poručuje za kraj.